Ovih dana analizira se dokument “Supervizorska očekivanja u vezi s postupanjem banaka u 2024.”, koji je izradila Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
Prema tim supervizorskim očekivanjima, tokom godine banke na području Federacije trebale bi preispitati najduže rokove za stambene i hipotekarne kredite, posebno kad se za ove izloženosti ugovara fiksna kamatna stopa, s obzirom na sve geopolitičke događaje koji utiču na vrijednost novca.
Supervizorska zabrinutost
U 14. tačaka supervizorskih očekivanja nadalje stoji:
“Posebnu pažnju banke su dužne usmjeriti na sveobuhvatno i efikasno upravljanje rizicima koji proizilaze iz ugovaranja dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih kredita fizičkim osobama. Rastuća izloženost banaka nenamjenskim i zamjenskim potrošačkim kreditima sa ili bez kolaterala dovodi do koncentracije kreditnog rizika koji bi u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzročiti rast nekvalitetnih kredita i sustavnog rizika.
Prilikom odobravanja nenamjenskih ili zamjenskih kredita fizičkim osobama banke su u obvezi na sveobuhvatan i adekvatan način procijeniti kreditnu sposobnost dužnika, uvažavajući interno propisane kriterije i propise Agencije.
Razvoj kreditnog portfelja nenamjenskih i zamjenskih kredita, koji nije usklađen s poboljšanjem makroekonomskih parametara BiH ili nije u vezi s poboljšanim platežnim kapacitetom klijenata, rezultirat će dodatnom supervizorskom zabrinutošću, mogućim ograničenjima i dodatnim zahtjevima Agencije. Banke moraju imati potpuno razumijevanje dugoročnih makroekonomskih i drugih učinaka potencijalno ekspanzivnih kreditnih politika koje imaju za cilj nagli rast dijelova kreditnog portfelja,” navodi se u dokumentu.
Sve ovo ima loš prizvuk za korisnike kredita, a ekonomski stručnjak, koji je želio ostati anoniman, iz svog ugla gledišta objasšnjava situaciju:
“Vjerovatno se radi o procjeni jer postoje određeni rizici s dugoročnim stambenim kreditima u smislu njihove ročnosti. To je preporuka ako bi se ograničila ili smanjila ročnost kredita ili u kontekstu hipotekarnih kriza.
U interesu je banaka da čim prije zaključe kredite ili da ih zatvore, tako da se na taj način smanjuju sustavni rizici u smislu budućih ekonomskih kretanja.”
Ove informacije posebno su zabrinule korisnike.
“Korisnici, s jedne strane, vole imati dugoročnije kredite, pogotovo kad je riječ o onim stambenima, jer ih uzimaju uglavnom mladi bračni parovi i njima je u interesu i nužno da budu što dugoročniji.
Ovako bi ograničavanjem korisnicima mjesečne rate bile veće i veći je pritisak na kraće razdoblje. I to je jako relativno, jer možda ne govorimo o razdoblju od 25 godina, već se ta granica spušta na 20 godina. Uglavnom, ako sagledamo sve aspekte, radi se o sasvim normalnoj preporuci”, kaže anonimni stručnjak.
Nadzor bankarskih praksi
U budućnosti, prema supervizorskim očekivanjima, ciljani nadzor će se uglavnom nastaviti s fokusom na kreditne izloženosti i portfelje koji su osjetljiviji na makroekonomske uzroke, poput portfelja osiguranih stambenim i poslovnim nekretninama te portfelja malih i srednjih poduzeća.
Agencija će aktivno nadzirati bankarske prakse rezerviranja prema okviru MSFI 9. Kod banaka kod kojih su utvrđeni značajni nedostaci ili neusklađenosti vršit će se pojačani nadzor.
Sve u svemu, očekuje nas burno razdoblje u financijskom segmentu u ovoj zemlji. (Vecernji.ba)
