Na dan 31. decembra prošle godine, ukupne devizne rezerve Centralne banke BiH bile su oko 16 milijardi i 289 miliona maraka, a od toga iznosa najveći dio čine depoziti kod inostranih banaka, dok je vrijednost monetarnog zlata bila oko 175,4 miliona maraka
Količine zlata u posjedu država, odnosno centralnih banaka brojnih zemalja, mehanizmi su kojima se može, u vremenima kriza, nestabilnosti velikih valuta, kao i zaokreta u monetarnoj politici, reagovati te osigurati stabilnost, piše Večernji list BiH.
Prema informacijama iz dokumenta “Aranžman valutnog odbora na dan 31. decembra prošle godine”, ukupne devizne rezerve Centralne banke BiH bile su oko 16 milijardi i 289 miliona maraka, a od toga iznosa najveći dio čine depoziti kod inostranih banaka, dok je vrijednost monetarnog zlata bila oko 175,4 miliona maraka. To je i porast vrijednosti u odnosu na ostale mjesece iz protekle godine, kada se taj iznos uglavnom kretao ispod 170 miliona maraka.
U pogledu težine, a s obzirom na to da je CB BiH prije prodaje iz 2022. imao oko tri tone zlata, procjene su kako je sada riječ o težini koja je ispod dvije tone.
Nekadašnji guverner Centralne banke BiH prof. dr. Senad Softić nedavno je za Večernji list objasnio način na koji je ova institucija, prodajom dijela zlata u rezervama, ostvarila značajne pozitivne učinke u vremenima restriktivne monetarne politike na globalnom nivou. Kao što je naglašavao u svim prethodnim istupima kada je bio guverner Centralne banke BiH, deviznim rezervama, kazao je, upravlja se na temelju zakona i relevantnih podzakonskih akata, na način uspostavljen setom pravila, gdje svako tijelo ili pojedinac ima jasno definirane nadležnosti i odgovornosti. U upravljanju deviznim rezervama posebna pozornost posvećuje se, naveo je, upravljanju vezanom uz rizike.
– Tokom 2022. godine došlo je do zaokreta u monetarnoj politici vodećih centralnih banaka koje su višegodišnju vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku zamijenile restriktivnom. U skladu s tim, kamatne stope su povećane te smo, nakon višegodišnjeg razdoblja negativnih kamatnih stopa, koje je za CB BiH s domaćom valutom vezanom uz euro bilo vrlo teško, u drugoj polovini godine izašli iz njega. S gledišta investiranja, ovo je za sve investitore, a pri tome mislim i na velike centralne banke, pa i CB BiH, nosilo svoje izazove. Prodaja zlata poslužila je u tom procesu restrukturiranja, a naša analiza upućuje na to da smo zahvaljujući i tom potezu ostvarili i ostvarivat ćemo višestruko pozitivan učinak od tada do danas. Da nismo prodavali zlato, na razlici u tadašnjoj i sadašnjoj cijeni na prodane količine ostvarili bismo knjigovodstvenu razliku od nekih šest miliona eura. Međutim, gotovo izvjesno ne bismo mogli ostvariti ni približne rezultate kakve smo ostvarili i koje će CB BiH ostvarivati u budućnosti – naglasio je Softić.
Također je objasnio i kako je cijena zlata podložna vrlo visokoj volatilnosti (promjenjivosti), pa u vrlo kratkom roku, hipotetički, može biti niža i od one po kojoj su prodali. Bruto devizne rezerve čine stanja bilančnih pozicija kratkoročne inostrane aktive CB BiH (zlato, raspolaganje CB BiH SDR, devize u riznici CB BiH, prenosivi depoziti u inozemnoj valuti kod nerezidentnih banaka i ostalo) i investiranja u vrijednosne papire od srpnja 2006. godine po odluci Investicijskog odbora CB BiH. Neto devizne rezerve predstavljaju razliku između bruto deviznih rezervi i obveza prema nerezidentima.
Monetarnu pasivu CB BiH čine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto inozemna aktiva CB BiH predstavlja razliku između neto deviznih rezervi i monetarne pasive CB BiH. Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju prosinca 2023. godine iznosile su 16,29 milijardi konvertibilnih maraka i veće su za 605,1 milion (3,9%) u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjoj razini devizne rezerve povećane su za 224 miliona konvertibilnih maraka.
