U Bosni i Hercegovini se u 2023. očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 procenta zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u EU, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan koji je danas predstavila Svjetska banka (WB).
Viši ekonomista Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak je rekla da se očekuje da će u narednom periodu rast biti nastavljen vođen investicijama, ali u velikoj mjeri i potrošnjom i to naročito privatnom potrošnjom.
Navela je da je došlo do smanjenja nezaposlenosti, po podacima Agencije za statistiku BiH, koja u četvrtom kvartalu 2022. iznosi 14,3 posto, što je za oko dva procentna poena smanjenje u odnosu na isti period predhodne godine. Najveća nezaposlenost i dalje je kod mladih i ljudi koji su dugoročno nezaposleni. Kada je riječ o zaposlenosti, došlo je do blagog povećanja, dok je stopa aktivnosti ostala nepromijenjena.
"Ono što je i dalje zabrinjavajuće jeste visoka stopa inflacije koja je prisutna u svim zemljama zapadnog Balkana. U 2022. godini od marta do oktobra inflacija u BiH je bila najviša u regionu, da bi od oktobra počeo trend smanjenja. Prosjek u 2021. godini iznosio je dva procentna poena, dok u 2022. godini dolazi do značajnog skoka koji pokazuje prosjek od 14 procentnih poena", navela je Hlivnjak tokom prezentacije izvještaja u Sarajevu.
Kako je dodala, ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanja i prijevoza.
Hlivnjak je navela da, kada je riječ o regionu, dolazi do usporavanja rasta u svim zemljama zapadnog Balkana, nakon snažnog rasta koji se desio poslije pandemije 2021. godine.
"Usporavanje rasta očekuje se i u 2023. godini, s tim da i dalje rast nastavlja biti vođen u većini zemalja uglavnom investicijama i potrošnjom. Dolazi do povećanja zaposlenosti, međutim nezaposlenost je i dalje visoka i to naročito nezaposlenost mladih koja iznosi oko 28,5 procenata za region", dodala je Hlivnjak.
Inflacija se zadržala u svim zemljama, ali je ipak oko 160 hiljada domaćinstava uspjelo izbjeći siromaštvo što je, kako je rekla, svakako dobro u 2022. godini.
"Povećanje inflacije, smanjena ponuda, restriktivna monetarana politika, sve su to faktori koji dovode do usporenja ekonomskog rasta. Potrošači i firme su suočeni sa povećanjem troškova, samim tim i njihova kupovna moć je slabija. To sve ne iznenađuje i iz tog razloga i očekujemo usporenje u narednom periodu", rekla je Hlivnjak.
Dobra vijest je da je finansijski sektor ostao stabilan i preporuka Svjetske banke za sve zemlje zapadnog Balkana je da taj sektor i dalje nastoje održati stabilnim.
Hlivnjak je dodala da su samo dvije zemlje u regionu uspjele da prodube deficit u 2022. i to BiH i Crna Gora, dok su druge zemlje uspjele da smanje svoj fiskalni deficit.
"U BiH je došlo do produbljenja deficita zbog toga što se više trošilo, bila je izborna godina, izdvajanja su bila značajnija za plate, socijalna davanja, što je u najvećoj mjeri doprinjelo produbljenju deficita", pojasnila je Hlivnjak.
Preporuka Svjetske banke, po njenim riječima, jeste da fokus ostane na reformama i da se dijalog vrati na taj put.
