Suspenzija Autonomnih trgovinskih mjera od Evropske Unije neće odmah pogoditi grupu proizvoda voća i povrća tako da nema potrebe prihvatiti nametnuti princip hitnosti ocjena je navedena u materijalu "Mišljenje o tradicionalnoj trgovini“ koji je Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, koji je usaglašen sa entitetskim komorama i Privrednom komorom Brčko distrikta dostavljen relevantnim institucijama vlasti BiH, te entitetskim vladama, javlja Anadolu Agency (AA).
Navodi se da su količine proizvedene u 2015. godine uglavnom prodane i isporučene tržištu Evropske unije, te da se radi se o proizvodima sezonskog karaktera koji će biti aktuelan u drugoj polovini 2016. godine.
Nakon obustave trgovinskih povlastica i ukidanja autonomnih mjera Bosni i Hercegovini, privilegija i beneficija za bescarinski izvoz voća i povrća, od Evropske Unije, Bosna i Hercegovina do kraja ove godine mora izvršiti "tehničko prilagođavanje“ Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom Unijom, uslov Bosni i Hercegovini za dodatnu liberalizaciju trgovine. Ta liberalizacija se neće odnositi samo na hrvatske proizvode, nego na proizvode i ostalih 27 članica EU.
Naime, Evropska komisija, primjenom metodologije „tradicionalne trgovine“ insistira da nova članica EU, Republika Hrvatska, sa sobom u EU donosi i određene povlastice koje je koristila u robnoj razmjeni sa BiH dok je bila članica CEFTA Sporazuma. U konkretnom slučaju odnosa RH sa BiH, to bi značilo oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina određenih količina roba koje su u prethodnom periodu bile uvožene.
"Međutim, proces „tehničkog prilagođavanja“ na način i u obimu koji zagovara EU, nije sadržan u odredbama SSP-a. Naime, pregovarajući SSP, BiH je argumentovala i dokazala da 15-tak grupa proizvoda, od izrazitog interesa za bh. privredu, nespremnih za konkurentski pritisak iz EU, ne treba biti obuhvaćeno Sporazumom kojim je izvršena libralizacija tržišta i stvorena zona slobodne trgovine", naglašavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Navode da je dugi važan segment to da bi, daljnja liberalizacija trgovine proizvodima za koje je BiH dokazala posebnu osjetljivost za bh. privredu, bitno uticala na ostvarivanje ciljeva Sporazuma koji predviđa političku i ekonomsku stabilizaciju države koja pretenduje članstvu u EU.
"Daljnja liberalizacija trgovine ovim osjetljivim proizvodima bila bi upravo faktor destabilizovanja ekonomskih prilika u BiH posebno imajući u vidu visoku koncentrovanost bh. privrede, tj. fokus na nekoliko sektora proizvodnje koji upošljavaju radnu snagu. Riječ je o proizvodima od vitalnog značaja za privredu BiH (među ostalim: mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine, određene vrste voća i povrća, kao i njihove prerađevine, cigarete, određene vrste destilovanih alkoholnih pića), od čije proizvodnje i prerade hiljade domaćinstava u BiH osigurava egzistenciju", stav je komora u BiH.
Mogućnost plasmana proizvoda iz EU na tržište BiH po povlaštenom carinskom tretmanu bi, prema analizama u BiH, mogao imati vrlo negativne efekte od kojih neke iz objektivnih okolnosti nije moguće u potpunosti sagledati zbog očekivanih lančanih efekata koji bi se prelivali, ne samo iz sektora u sektor proizvodnje nego bi se odrazili i na više sfera života: budžetska opterećenja, daljnje povećanje nezaposlenosti, dodatno opterećenje programa socijalnih politika, zdravstvena zaštita ...
"Dodatno, analize pokazuju da proizvođači pojedinih roba iz EU za koje se naplaćuje puna carinska stopa pri uvozu u BiH ipak nalaze ekonomsku računicu za plasman na bh. tržište. Takvo kretanje ukazuje da bi promjena režima, pa bilo to i samo za određene količine, kreirala okruženje koje bi bilo podsticajno za dalje povećanje uvoza tih proizvoda u BiH. Time bi i deficit koji BiH ostvaruje u obimu trgovinske razmjene sa EU bio dodatno produbljen. Dodatna liberalizacija bh. tržišta mogla bi ozbiljno ugroziti bh. proizvođače, a uporno insistiranje Evropske delegacije moguće je protumačiti i kao dodatni politički pritisak na BiH što može uzdrmati već krhku bh. ekonomiju", ističu iz komora u BiH.
Nakon suspenzije Autonomnih trgovinskih mjera od Evropske Unije, ocjena je, BiH će izgubiti neke od preferencijalnih trgovinskih aranžmana. Neki od proizvoda porijeklom iz BiH, koje plasiramo na tržište Evropske Unije biće pogođeni ovom promjenom, i to: paradajz, krastavci, stono grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine, višnje i šljive.
"Ovom prilikom treba istaći da bi to bila pobjeda uvoznog lobija koji bi imao najviše koristi, s tim da treba naglasiti da svi koji su preselili licencne proizvodnje iz susjednih zemalja u BiH, prvenstveno iz Hrvatske prije njenog ulaska u EU, ne zahtijevaju primjenu ovog principa. Uvođenjem zabrane izvoza u Rusku Federaciju dodatno je pogoršalo situaciju u Bosni i Hercegovini. Evropska Unija dala je obilne podsticaje za proizvode iz poljoprivredno-prehrambenog sektora kako se ne bi smanjila proizvodnja u državama članicama EU. Proizvodi koji dolaze sa tržišta EU sa takvim, subvencionirano niskim cijenama, u potpunosti guše domaću proizvodnju.Ovo je još jedan argument, dok traje embargo prema Ruskoj Federaciji koji za posljedice ima subvencionisane cijene proizvoda iz EU, postavlja se pitanje da li uopšte išta treba mijenjati", ocjena je komora u BiH.
Navode da metodologija "tradicionalne trgovine“ koju zagovara Evropska komisija za BiH nije obavezujuća, jer kao takva nije sadržana u odredbama Privremenog sporazuma. Dodatno, primjena takve metodologije, stava su, bi obuhvatala i proizvode koji Privremenim sporazumom, odnosno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, uopšte nisu obuhvaćeni.
"Tehničkom adaptacijom nekog međunarodnog sporazuma nije moguće izmijeniti odredbe koje u njemu nisu ni postojale, odnosno, takve izmjene pretpostavljaju pregovore i dogovor dviju strana. BiH je pregovarajući SSP argumentirala i dokazala da 15-tak grupa proizvoda izuzetno značajnih za bh. privredu, sve do članstva BiH u EU, treba da ostane na režimu pune carinske zaštite prilikom uvoza u BiH", naglašavaju iz komora BiH.
Poslovna zajednica daju punu podršku pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja, ali ne na štetu njene privrede.
"Došlo je vrijeme da se revidira pregovaračka pozicija naše zemlje. Stoga, Pregovarački tim BiH Evropskoj komisiji treba da ponudi rješenje problema na način da se navedeno pitanje rješava fazno, u kombinaciji primjene kvota i snižavanja carinskih opterećenja za sve proizvode čijom bi realizacijom bilo najmanje negativnih efekata za bh. Proizvođače, tj, za proizvode: voće, povrće, pića, šećer i konditori, prerađevine voća i povrća, mesne i mliječne prerađevine. Naravno, i dalje je nužno štititi prerađivačke i sirovinske kapacitete Bosne i Hercegovine koji još nisu spremni za oštru tržišnu utakmicu sa znatno konkurentnijim proizvodima koji dolaze sa tržišta Evropske Unije", ocjena je komora u BiH.
Predlažu da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine uključi predstavnika poslovne zajednice, odnosno Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u pregovore sa Evropskom komisijom.
U tabelarni pregledu analize efekata mjera koje BiH ima po provođenju SSP sa EU, navode, pokazuju da je godišnji prihod BiH po osnovu carina i PDV-a oko 200 miliona KM, što bi BiH izgubila pored drugih gore navedenih negativnih efekata.
Istovremeno, tabelarni pregled efekata ukidanja Uredbe o autonomnim tgovinskim mjerama EU pokazuje da bi naši proizvođači, na ukupan izvoz iz BiH, morali povećati cijenu proizvoda za 4.7 miliona KM po osnovu carina i poreza.(Tuzlanski.ba)
