Subota, 2. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Snimljen kit sa skoliozom: Ovo stanje kod njih je rijetko, ali je surov podsjetnik na opasne sudare sa brodovima

Preuzmite sliku

Popularno

Činilo mu se da se muči da pliva. Pomislio je da je 40 tona težak kit zapetljan u ribarsku mrežu. Zbog toga je skiper sa obližnjeg čamca pozvao veterinarsku službu Valensije. Iako je posmatrao izdaleka, jasno je vidio da je 17 metara dugo tijelo kita perjara oštro savijeno.

Kada su stigli, biolozi i veterinari su zatekli nešto što nisu očekivali. Snimci drona potvrdili su njihove sumnje, ovaj kit perjar je imao skoliozu.

Stanje kita peraja izgledalo je toliko ozbiljno, navodi se u objavi na Facebooku Okeanografske fondacije u Valensiji (Fundacion Oceanografic de Valencia), da je odmah poslat spasilački tim.

Biolozi su se nadali da će na kita moći da pričvrste odašiljač, ali malformacija njegove kičme je to učinila nemogućim. Poslije nekoliko sati, kit perjar je teško plivajući napustio obalu.

Skolioza među kitovima je rijetka, ali kada se pojavi, uvijek je ozbiljno shvaćena. Kada je jedan kit manji od ovog, sa deformacijom kičme, otkriven 2019. godine na obali, istraživači su dobili priliku da izbliza prouče anatomski uticaj skolioze na kitove, prenosi nationalgeographic.rs.

Njihovi nalazi ukazuju na zajedničku mehaničku osnovu za skoliozu i kod ljudi i kitova. Ispostavilo se da ljudi mogu da saosjećaju sa bolnim stanjem kod kitova više nego bilo koji drugi sisari. Ljudi su jedina vrsta za koju se zna da može spontano da razvije skoliozu bez ikakvog očiglednog uzroka.

S druge strane, anatomija kitova obezbjeđuje ovim morskim divovima kičmene stubove koji su manje skloni savijanju pod opterećenjem tijela.

U slučaju kita perjara iz Valensije, nejasno je kako se njegova kičma tako deformisala. Sa porastom globalnog brodskog saobraćaja, susret sa moćnim okeanskim brodom mogla bi da bude objašnjenje za njegovo stanje.

Procjene sugerišu da do 20.000 kitova umre od sudara sa plovilima širom svijeta svake godine, a većina ovih sudara uključuje kitove perjare, druge najveće sisare na svijetu jer provode dosta vremena blizu površine okeana. Sljedeća najčešća žrtva su grbavi kitovi.

I prošle godine je dronovima s kamerama praćen grbavi kit sa slomljenom kičmom dok je plivao od sjeverne Britanske Kolumbije do Havaja.

“Potresne slike njenog iskrivljenog tijela sve su nas uznemirile. Vjerovatno je trpio velike bolove, a ipak je plivao hiljadama milja”, navodi se u saopštenju za štampu, koje je tada objavio BC Whales.

“To putovanje učinilo ga je potpuno iznurenim i prekrivenim kitovim vaškama koje su bile svjedočanstvo o njegovom ozbiljnom stanju. To je realnost kitova koji se sudare sa brodom, i govori o dugotrajnoj patnji koju kitovi mogu da izdrže nakon toga. To takođe govori o njihovom instinktu i navikama odnosno koliko daleko mogu da idu da bi se uklopili u obrasce ponašanja.”

I 2005. godine je u Britanskoj Kolumbiji pronađena jedna orka koja je navodno rođena sa skoliozom. To je uticalo na njenu sposobnost da pliva i lovi. Osnovni razlog za urođenu abnormalnost ovog stvorenja je nepoznat, ali nažalost, orka je umrla relativno mlada.

Slična urođena abnormalnost takođe može da utiče i na delfine. Delfin sa skoliozom snimljen je prije jedne decenije kako pliva zajedno sa kitovima.

Trenuci poput ovih su okrutni podsjetnik da čak i kada ne poginu u sudarima brodova, posljedice po kitove su doživotne. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,