Zbog visokih temperatura bakterije u hrani brže se razmnožavaju te je ljeti najlakše neugodno zatrovati želudac. Najčešći su uzročnici bakterije poput salmonele, stafilokoka, listerije ili Esherichije coli koje mogu zaraziti hranu tokom proizvodnje ili pripreme.
Iako su zarazi svi podložni, najopasnija je za trudnice, malu djecu, starije ljude te oboljele od hroničnih bolesti. Njima ljekari preporučuju da izbjegavaju ili vrlo pažljivo rukuju hranom poput mesa, ribe, školjki, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda te svježeg voća i povrća. Iako u većini izaziva prolazne simptome te prođe samo od sebe, samo u SAD-u zbog trovanja hranom na liječenju završi 300.000, a umre 5000 ljudi godišnje. Zato je važno i korisno poznavati mjere prevencije.
Limun stišće crijeva
Iako simptomi ovise o izvoru zaraze, uz želučane bolove najčešće dolazi dijareja i povraćanje, a to uzrokuje gubitak vode i važnih elektrolita iz tijela. Ako se izgubljena tekućina ne nadoknađuje, može nastati najčešća komplikacija trovanja – dehidracija. Stoga se bolest ponajprije liječi tako da se pije više vode i čajeva, češće se jede supa te se treba pridržavati dijetnog režima prehrane. Poželjna tekućina su čajevi, mineralna voda koja sadrži i nadoknađuje i minerale ili voda s limunom jer limun stišće crijeva.
Mnogi preporučuju coca-colu, a mogu poslužiti i drugi gazirani napici, s time da treba izbjegavati previše slatkog. Simptomi “pokvarenog” želuca mogu se javiti odmah nakon obroka ili do 72 sata poslije. Uz dijetu i nadoknadu tekućine uglavnom treba od jednog do pet dana da prođu, prenosi MissZdrava.
Mjere prevencije
Kako biste spriječili zarazu bakterijama koje uzrokuju trovanje, prije, tokom i poslije rukovanja hranom 20 sekundi peri ruke sapunom i toplom vodom. Poželjno je dobro oprati i hranu te pribor kojim se služiš. Sirove namirnice mogu sadržavati opasne mikroorganizme koji se doticajem lako prenose na već kuhanu hranu, upozoravaju stručnjaci. Stoga je nakon kuhanja ili tokom pospremanja hrane vrlo važno razdvojiti sirove i termički obrađene namirnice. Odgovarajuća temperatura koja uništava većinu štetnih mikroorganizama za govedinu i svinjetinu je 71°C, za piletinu i puretinu 74°C, a za ribu 63°C. Za pospremanje ostataka hrane preporučuje se upotrebljavati čiste vrećice ili posude s poklopcem, a nosite li sirovo meso u prenosivu frižideru, dobro ga zamotajte da se ne zaraze druge namirnice.
Tri uzročnika pokvarene hrane
Esherichiju coli može sadržavati odrezak, ali i paradajz te zelena salata. Simptomi poput vodenasta proljeva najčešće se javljaju od 12 do 20 sati nakon pojedena jela. Iako je E. coli čest uzročnik mokraćnih i probavnih infekcija, njen patogeni soj EHEC može prouzrokovati simptome poput visoke temperature, krvave stolice i hemolitičko-uremičkoga sindroma.
Salmonela se najčešće krije u nedovoljno kuhanim jajima, piletini i govedini, mliječnim proizvodima, kremastim kolačima i sladoledu. Simptomi su bol u trbuhu, temperatura i proljev.
Stafilokok se na hranu najčešće prenosi kašljanjem, kihanjem ili dodirom. Ta bakterija na hrani poput kremastih kolača, sladoleda i majoneze stvara otrov koji izaziva bolest. (Tuzlanski.ba)
