Povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja sve se više proučava pa tako sada znamo da određeni osjećaji mogu imati izravan uticaj na zdravlje srca, mozga i probavnog sistema. Poraditi na tome da se riješiš ovih osjećaja možda ti može produžiti život…

Ljutnja, strah, tuga – sve su to osjećaji koji mogu imati uticaj na naše zdravlje. Takve emocije posebno su opasne ako ih zadržavamo u sebi i ne dopustimo si da ih proživimo u potpunosti. Jednom kada se prepustiš takvim emocijama i poživiš ih, one napuštaju naše tijelo, no ako ih negiraš ili ignoriraš, mogu se “nakupiti” u našem tijelu i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, prenosi MissZdrava.

Upravo zato je važno prepoznati ove emocije i na vrijeme se s njima obračunati. Mentalno i fizičko zdravlje povezanije je nego što smo mislili, a njihovi odnosi sve se više proučavaju. Snažne emocije, bile one sretne ili negativne, mogu uticati na razinu stresa pod kojim se nalazimo i tako postepeno narušiti ravnotežu hormona u tijelu pa čak i narušiti imunološki sistem, objašnjavaju stručnjaci na Univerzitetu Minnesota. 

Koje su to emocije koje narušavaju zdravlje?

Ljutnja

Ljutnja može biti dobar motivator ako se dobro usmjeri, no ako se s njome ne pozabavimo na vrijeme i pustimo je da nam vlada životom, brzo ćemo osjetiti posljedice. Kada nas nešto naljuti, u nama se javlja iskonski refleks koji nam govori da se borimo ili pobjegnemo, a prate ga osjećaji straha i uzbuđenja. Tijelo na ljutnju reaguje tako što smanji dotok krvi u probavni sistem i poveća protok krvi u mišićima. Dugotrajni i česti nekontrolisani bijes i ljutnja mogu s vremenom povećati krvni pritisak, uzrokovati pojavu snažnih glavobolja te opći osjećaj anksioznosti.

Tuga

Sigurno si čula kako je neka stara osoba umrla od tuge nakon što je izgubila dugogodišnjeg partnera. Takva izjava nije pretjerivanje jer tuga uistinu može narušiti naše zdravlje. Istraživanje je pokazalo da duboka i snažna tuga može poremetiti ravnotežu opioida u tijelu koji su povezani uz stres što uzrokuje brojna upalna stanja u tijelu. Takve manje upale mogu s vremenom uzrokovati bolesti srca, nervnog sistema te potpuno poremetiti rad metabolizma.

Strah

Baš kao i tuga, strah može oslabiti imunološki sistem i uzrokovati oštećenja kardiovaskularnog sistema te dovesti do pojave čireva i ostalih gastrointestinalnih problema, zaključili su naučnici na Univerzitetu Minnesota. Dodaju da strah može izazvati i poremećaj dugoročnog pamćenja te s vremenom dovesti do razvijanja poteškoća s mentalnim zdravljem kao što su depresija i hronična anksioznost.

Briga

Sitne brige su dobre da se prisjetimo svega što moramo napraviti, no kada se konstantno brinemo oko svega, naše zdravlje može stradati. Doktorica Jennifer Casarella za WebMD navodi kako živjeti u konstantnom strahu nije dobro za naše srce, može uzrokovati visok krvni tlak te povećati šansu moždanog ili srčanog udara. Također s vremenom takvo stanje brige utječe i na nivo “lošeg” holesterola u krvi.

Kako se s emocijama obračunati

Stručnjaci savjetuju da emocije koje ti dolaze trebaš potpuno prihvatiti i proživjeti. To je najjednostavniji i najbrži način kako ih se riješiti, iako možda nije najugodniji. Biti ponekad ljuta ili se brinuti oko nekog zadatka je potpuno normalno, no ako tu brigu i ljutnju nakupljaš u sebi, nakon nekog vremena bit će ti ju teško osloboditi. Ako se s takvim osjećajima ne možeš nositi sama, možda je vrijeme da potražiš pomoć stručnjaka. Razgovor sa psihologom ne može ti naštetiti, ali ti može spasiti mentalno i fizičko zdravlje te ti osigurati duži sretniji život. (Tuzlanski.ba)