Do kraja 2022. godine Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prijavljeno je više od 650 miliona infekcija Covidom.
Budući da je stvarni broj vjerovatno mnogo veći, a broj se povećava za stotine hiljada svake sedmice, naučna zajednica je usredotočena na razumijevanje uticaja korone na naše fizičko zdravlje, mentalno zdravlje i funkciju mozga.
Najnovija meta-analiza, pregled sve trenutno dostupne naučne literature, procjenjuje da 52 posto ljudi koji se zaraze Covidom pate od poremećaja spavanja tokom infekcije, prenosi ScienceAlert.
Najčešća prijavljena vrsta poremećaja spavanja je nesanica. Ljudima s nesanicom obično je teško zaspati, bude se tokom noći i često se bude rano ujutro.
Zabrinjavajuće je da problemi sa spavanjem ponekad traju čak i nakon oporavka od infekcije. Studija u Kini otkrila je da je 26 posto ljudi koji su primljeni u bolnicu s koronom pokazalo simptome nesanice dvije sedmice nakon otpusta.
Američka studija pokazala je da ljudi koji su bili zaraženi Covidom imaju veću vjerovatnost da će imati problema sa spavanjem nego ljudi koji nikada nisu bili zaraženi, čak i do mjesec dana nakon pozitivnog testa na ovaj virus, prenosi Vecernji.ba.
Poteškoće sa spavanjem i dugotrajni Covid
Iako se većina ljudi brzo oporavi od Covida, neki imaju simptome dugoročno. Čini se da će se ljudi koji dugo boluju od Covida suočavati s trajnim problemima spavanja.
Studija iz 2021. ispitala je više od 3000 ljudi s dugim Covidom. Gotovo 80 posto sudionika prijavilo je probleme sa spavanjem, najčešće nesanicu.
Novija studija prikupila je podatke o trajanju i kvaliteti sna korištenjem pametnih narukvica. Sudionici s dugim Covidom spavali su manje općenito i imali su manje dubok san od sudionika koji ga nikada nisu imali.
Gubitak dubokog sna je posebno zabrinjavajući, jer ova vrsta sna smanjuje osjećaj umora i jača koncentraciju i pamćenje.
Nedostatak dubokog sna može biti djelimično odgovoran za često prijavljivanu “moždanu maglu” tokom i nakon Covida.
Činjenica da korona često ometa san također je zabrinjavajuća jer san pomaže našem imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija.
Zašto korona utječe na naš san?
Mnogo je razloga zašto infekcija koronom može dovesti do lošeg sna. Jedan pregled identificirao je fiziološke, psihološke i okolišne faktore.
Covid može imati idirektan uticaj na mozak, uključujući područja koja kontrolišu stanje budnosti i spavanja. Još uvijek nemamo jasno razumijevanje kako to funkcionira, ali mogući mehanizmi mogu uključivati virus koji inficira centralni živčani sistem ili utiče na opskrbu krvlju mozga.
Tipični simptomi Covida uključuju temperaturu, kašalj i poteškoće s disanjem. Također je dobro poznato da ometaju san. Loše mentalno zdravlje može dovesti do problema sa spavanjem i obrnuto. Postoji jaka veza između zaraze koronom i problema s mentalnim zdravljem, posebno depresije i tjeskobe. To može biti uzrokovano brigama za oporavak, usamljenošću ili društvenom izolacijom. Takve brige mogu otežati spavanje.
U međuvremenu, hospitalizirani pacijenti s Covidom mogu se suočiti s dodatnim poteškoćama pokušavajući spavati u prometnim bolničkim okruženjima gdje san često ometaju buka, liječenje i drugi pacijenti.
Šta je s našim snovima?
Međunarodna studija spavanja tokom Covida, globalni istraživački projekat koji uključuje naučnike koji se bave spavanjem iz 14 zemalja, nedavno je objavio svoje nalaze o sanjanju.
Studija je ispitivala zaražene i nezaražene sudionike o njihovim snovima. Obje skupine imale su više snova nakon početka pandemije nego prije. Intrigantno je da su zaraženi sudionici imali više noćnih mora od nezaraženih sudionika, dok nije bilo razlike između skupina prije pandemije.
Ne postoji jednostavno objašnjenje zašto zaraza Covidom može povećati noćne more, ali mentalno zdravlje opet može igrati ulogu. Loše mentalno zdravlje često je popraćeno noćnim morama.
Međunarodni tim za istraživanje spavanja otkrio je da zaražena skupina pokazuje više simptoma stanja kao što su anksioznost i depresija.
Liječenje poremećaja spavanja
Bliske veze između spavanja te mentalnog i fizičkog zdravlja znače da prevencija i liječenje poremećaja spavanja nikad nisu bili važniji te će zahtijevati kreativna rješenja od vlada i pružatelja zdravstvenih usluga.
Ako ste imali problema sa spavanjem tokom ili nakon Covida, ili imate više loših snova nego prije, niste jedini. I kratkotrajna i dugotrajna nesanica često se mogu liječiti kognitivno bihevioralnom terapijom (KBT) kojoj možete pristupiti kod svog liječnika.
Za manje ozbiljne probleme sa spavanjem, Evropska akademija za kognitivno-bihevioralno liječenje nesanice sastavila je preporuke, od kojih se neke temelje na načelima primijenjenim u CBT-u, koje možete slijediti kod kuće.
To su:
– Razgovor
– Pridržavanje redovnog rasporeda spavanja i buđenja
– Ograničavanje razmišljanja o stvarima zbog kojih se osjećate pod stresom na određeno doba dana
– Koristeći svoj krevet samo za spavanje i seks
– Odlazak u krevet i ustajanje kada za to prirodno osjećate želju
– Dijeljenje osjećaja stresa i tjeskobe s porodicom i prijateljima
– Smanjenje poremećaja spavanja zbog izloženosti svjetlu tako da vaša spavaća soba bude što tamnija
– Redovno vježbanje na dnevnom svjetlu
– Izbjegavanje jela prije spavanja
