S tek 1,19 djece koju žena rodi u reproduktivnoj dobi na listi stope fertiliteta u evropskim zemljama u toku 2022. godine Bosna i Hercegovina je zauzela pretposljednje mjesto. Manju stopu od nje ima samo Španija 1,16.
Ko je sve na dnu liste
Naime, prema posljednjim objavljenim podacima, stopa fertiliteta (prosječan broj djece koju žena rodi u reproduktivnoj dobi) u 2022. najviša je bila u Francuskoj (1,79), a najniža u Španiji (1,16), dok je u Hrvatskoj iznosila 1,53, što je iznad prosjeka Evropske unije (1,46).
Bugarska i Portugal jedine su države u kojima se stopa fertiliteta povećala u odnosu na 2021. godinu.
Kada je riječ o zemljama koje su, uz BiH, na dnu liste, tu je Albanija sa stopom od 1,21, Italija sa stopom od 1,24, zatim Litva u kojoj fertilitet po ženi iznosi tek 1,27, slijedi Poljska s 1,29 te Finska i Grčka sa stopom od 1,32.
Na drugom mjestu, odmah iza Francuske, nalazi se Rumunjska u kojoj je prosječan broj djece koju žena rodi u reproduktivnoj dobi 1,71, zatim Bugarska sa stopom od 1,65 te Češka sa stopom od 1,64. Stopa fertiliteta, prema ovim podacima, u Turskoj je bila 1,63, a u Srbiji 1,59.
Stručnjaci već godinama upozoravaju, apeliraju na promjene, tvrdeći kako nam je stopa totalnog fertiliteta za oko 40 posto ispod praga koji se zahtijeva za jednostavnu reprodukciju stanovništva, a to je 2,1 djece po ženi, što znači da će sljedeća generacija biti za toliko umanjena, ne računajući značajne gubitke po osnovi konstantnog iseljavanja.
Inače, profesor demografije Stevo Pašalić je u dokumentu “Demografska obnova Bosne i Hercegovine”, koja je rezultat višegodišnjih istraživanja, objavio kako se stopa rađanja od 70-ih godina prošloga stoljeća do 2019. godine smanjila za čak 1,8.
Naime, stopa ukupnog fertiliteta (SUF) prije je iznosila 3,1 dok se 70-ih godina smanjila na 2,6, što je opet proširena reprodukcija. Inače, za jednostavnu reprodukciju potrebno je rađanje od 2,1 djeteta po ženi.
Obrazac se u BiH mijenja 80-ih godina, pa 90-ih godina iznosi 1,7, da bi danas bio niži nego ikada.
Loše prognoze za BiH
Smanjena stopa fertiliteta dovodi do negativnog prirodnog prirasta koji je prošle godine, barem kada je riječ o Federaciji BiH, zabilježen u svim kantonima osim u Zapadnohercegovačkom kantonu, koja se posljednjih godina usmjerila na donošenje i provođenje brojnih demografskih mjera koje, očito, već daju prve rezultate.
Uz negativan prirodni prirast i konstantno emigriranje stanovništva, prema projekcijama Ujedinjenih naroda, BiH bi 2050. godine trebala imati 18,2 posto manje stanovnika. Među zemljama koje očekuje najveće relativno smanjenje broja stanovnika, lošije od BiH su Bugarska, Litva, Latvija, Ukrajina i Srbija.
Hrvatska je u gotovo istoj situaciji kao BiH. Inače, BiH se ubraja u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene pokazuju kako se zemlja suočava s dramatičnim padom stanovništva i ako se trenutačni trendovi nastave, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od milion i po osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN-a (UNFPA).
Najveći porast stanovništva BiH zabilježen je 1962. godine s 1,97%, a najveći pad broja stanovništva bio je 1993. godine i iznosio je -3,65%. U istom razdoblju ukupna populacija svih zemalja širom svijeta porasla je za 160,2%. Prosječna starost u BiH porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021. godine, s 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost). (Vecernji.ba)
