Četvrtak, 18. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Surova realnost: Evo u kojim zemljama je jaz između bogatih i siromašnih najizraženiji

Preuzmite sliku

Stručnjaci nagovještavaju da poreski sistemi i stope vlasništva nad kućama igraju značajnu ulogu u razlikama u bogatstvu između bogatih i siromašnih.

Nejednakost u bogatstvu je veoma očigledna širom svijeta, a Evropa nije izuzetak: najbogatijih 10 posto na kontinentu posjeduje nevjerovatnih 67 posto bogatstva, dok donja polovina odraslih posjeduje samo 1,2 posto tog bogatstva.

Stepen do kojeg je bogatstvo neravnomjerno raspoređeno također značajno varira od zemlje do zemlje, kao što pokazuju Credit Suisse i UBS Global Wealth Report 2023.

Neto vrijednost ili “bogatstvo” se definira kao vrijednost finansijske imovine plus realna imovina (uglavnom stanovanje) koju domaćinstva posjeduju, minus njihovi dugovi.

  • Stepen neravnomjernog bogatstva se mjeri Ginijevim koeficijentom i udjelom gornjih percentila: što je veći Gini koeficijent, to je veća nejednakost u bogatstvu, pri čemu 0 predstavlja potpunu jednakost.

    Među 36 proučavanih evropskih zemalja, nejednakost bogatstva 2022. godine kretala se od 50,8 u Slovačkoj do 87,4 u Švedskoj.

    Isključujući Island, nejednakost u bogatstvu bila je prilično visoka u nordijskim zemljama. Finska, Danska, Norveška i Švedska su sve ušle u gornju polovinu tabele, a Švedska je na vrhu liste.

    Njemačka je imala najveći rezultat nejednakosti u bogatstvu (77,2) među ekonomskim silama “velike četvorke” EU, a slijede Francuska (70,3), Španija (68,3) i Italija (67,8). Velika Britanija, bivša članica EU koja se još uvijek smatra jednom od “velike četvorke” na evropskom kontinentu, imala je ocjenu 70,2.

    Belgija (59,6), Malta (60,9) i Slovenija (64,4) su pratile Slovačku po najmanjoj nejednakosti u bogatstvu.

    Ogromne razlike među najbogatijima

    U 21 evropskoj zemlji sa dostupnim podacima postoje značajne razlike u bogatstvu među najvišim procentima, uključujući najbogatiji postotak, prvih 5 posto i najviših 1 posto.

    Gledajući najbogatiji decil u 2022. godini, Švedska je imala najveću nejednakost u bogatstvu, gdje je 10 posto najboljih posjedovalo 74,4 posto bogatstva. Belgija je imala najmanju vrijednost nejednakosti od 43,5 posto.

  • U stvari, najbogatiji decil je posjedovao više od polovine bogatstva u svakoj zemlji osim u Belgiji.

    Među “velikom četvorkom” EU, Njemačka je imala najveću nejednakost u bogatstvu, gdje je najbogatijih 10 posto posjedovalo 63 posto bogatstva, a slijede Francuska (54,9 posto), Španija (53,8 posto) i Italija (53,5 posto). Velika Britanija je imala nižu cifru od sve ove četiri zemlje sa 53,3 posto.

    Izuzimajući Njemačku, najbogatiji decil u četiri evropska ekonomska centra imao je relativno niže cifre nejednakosti među 21 zemljom, prenosi Euronews Business.

    Švedska raste, Belgija se bori protiv trenda

    Rangiranje ostaje uglavnom nepromijenjeno kada se uporedi udio od 5 posto u bogatstvu sa prvih 10 posto. Švedska je zadržala svoju najvišu poziciju, sa 5 posto najbogatijih koji su posjedovali 60,3 posto bogatstva, dok je Belgija imala najmanju nejednakost u bogatstvu, sa prvih 5 posto koji je držao 30,8 posto bogatstva.

    Gledajući udio prvih jedan odsto, Turska je imala najveći broj od 39,5 posto, a slijede Češka (37,8 posto), Švedska (35,8 posto) i Njemačka (30 posto).

    Udio prvih jedan posto u Belgiji bio je daleko niži od prosjeka, pri čemu je najbogatijih jedan posto posjedovalo samo 13,5 posto tamošnjeg bogatstva. Sljedeći najmanji broj bio je 19 posto u Portugalu.

  • Zašto je Švedska na vrhu nejednakosti u bogatstvu?

    Moglo bi biti iznenađenje vidjeti kako nordijske zemlje generalno imaju tako visoke rezultate za nejednakost u bogatstvu, posebno zato što se čini da imaju veoma dobre rezultate u drugim indeksima, kao što su zdravlje, raspoloživi prihod i demokratske vrijednosti.

    Poreski sistem je najznačajniji razlog zašto Švedska posebno ide protiv principa, prema dr. Lizzy Peling.

    “Tokom proteklih decenija ukinuli smo brojne poreze na bogatstvo”, rekla je ona za Euronews Business.

    “U Švedskoj trenutno nema poreza na bogatstvo. Također nema poreza na nasljeđe, poklone i imovinu.”

    Ona je rekla da uspješne međunarodne švedske kompanije, koje su imale koristi od investicija koje su napravljene novcem poreskih obaveznika, ne vraćaju ta sredstva.

    “Također imamo veoma niske poreze na kompanije. To znači da postoji mnogo mogućnosti da se bogati ljudi još više obogate”, dodao je Peling. (Bizlife.rs)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , ,