Nedjelja, 20. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Evropska zemlja kreativaca u kojoj se ljudi izbjegavaju na ulici i ne smješkaju strancima

Preuzmite sliku

Dok stranci veselo brbljaju i mašu rukama, Latvijci razgovaraju mirno, s dovoljno prostora među sobom, a u javnom prijevozu glasno komentarisanje najčešće se čuje na stranom jeziku…

Latvijci ne kriju svoju introvertiranost. Štaviše, prije koju godinu zamijećena je i kampanja #iamintrovert u okviru književnosti, kako bi se obilježila latvijska rezervisanost u društvu – kao i nasmijalo na vlastiti račun. Kampanju je osmislila Anete Konste, latvijska književnica, uz riječi da uopšte nije riječ o pretjerivanju jer su u stvarnosti njeni sunarodnjaci još i zatvoreniji nego što ih prikazuje, prenosi punkufer.hr.

Latvijska rezervisanost, u odnosu na primjerice evropski jug, može se osjetiti čim prijeđete granice baltičke države. U šetnji Rigom lako je razlikovati domaće od turista. Dok stranci veselo brbljaju i mašu rukama, Latvijci razgovaraju mirno, s dovoljno prostora među sobom, a u javnom prijevozu glasno komentarisanje najčešće se čuje na stranom jeziku. No zašto je većina Latvijaca (barem u početku) na distanci?

  • Jednoznačnog odgovora nema, ali studije pokazuju vezu između kreativnosti i sklonosti samoći. Anete Konste smatra da je introvertiranost izraženija kod pisaca, umjetnika i arhitekata, a Latvija ima jedan od najvećih udjela na kreativnom tržištu rada u Evropskoj uniji – kreativnost je važan segment latvijskog identiteta.

    Ipak ne treba generalizirati jer s generacijskim razlikama, kao i manjinama različitih stepena jezične i kulturne integracije nije moguće govoriti o jednoj jedinstvenoj, sveobuhvatnoj kulturnoj osobini – ali određene karakteristike društva itekako postoje.

    O prepoznatljivim navikama u Latviji govori i Philip Birzulis, turistički vodič koji se preselio u Rigu.

    „Mnogi Latvijci prelaze na drugu stranu ceste kada vide da im neko ide ususret otprilike na 5-10 metara udaljenosti“, kaže. Osim toga, ne smiješe se iz kurtoazije. Vole osamu i promišljanje u tišini. Čak i latvijski festival pjesme i plesa, masovna proslava koja okuplja više od 10 hiljada umjetnika iz cijele zemlje, pokazuje znakove zatvorenosti u sebe jer se održava samo svakih pet godina. Birzulis je u šali sugerisao da bi češća okupljanja suviše umorila takmičare i publiku te kako je takva vrsta zajedništva češće iznimka, a ne pravilo u latvijskoj kulturi.

  • Justīne Vernera, prevoditeljica i novinarka sa sjeveroistoka Latvije, objašnjava kako tišina tokom razgovora ondje nije stvar nezainteresovanosti ili arogancije, nego prostor koji ljudi imaju pravo uzeti za razmišljanje.

    Da je u zgradama vrlo latvijski pričekati da komšija napusti predvorje, a tek onda proći kako bi se izbjeglo neugodno ili nepotrebno pozdravljanje, potvrđuje Anete Konste.

    No introvertiranost nikako ne znači manjak empatije, ljubavi ili želje za pomaganjem. Osim toga, Latvijci nisu jedini koji cijene lični  prostor. Čak i u većoj mjeri čine Šveđani, a i Finci su izrazito rezervisani. U zemljama s malom gustoćom naseljenosti, gdje ima „dovoljno prostora za sve“, držanje drugih na distanci česta je pojava. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje