Utorak, 21. Januara 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Andrej Gajić je Bosanac koji istražuje morske pse (VIDEO)

Asocijacije na morske pse obično nisu lijepe, ali prije nekoliko godina na ovim prostorima se pojavila grupa ambicioznih ljudi koji su počeli istraživati ove životinje i koji su na osnovu dobijenih rezultata počeli predstavljati mnogo ljepšu priču o njima.

Istraživače morskih pasa ne srećemo baš na svakom uglu, a mi imamo sreću da u Bosni i Hercegovini imamo izvrstan tim stručnjaka iz ove oblasti, a na čelu tog tima je Andrej Gajić, s kojim smo obavili razgovor o morskim psima i izazovu koji ovaj posao donosi.

Andrej Gajić rođen je 1. jula 1991. godine u Jajcu. Veći dio svog života proveo je u Bugojnu, a trenutno živi i radi u Sarajevu, gdje je završio studije Odsjeka za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu. Međutim, najznačajniji segment njegovog života je vezan za morske životinje i za instituciju Sharklab. Suosnivač je i trenutni predsjednik Upravnog odbora ove organizacije koja se bavi istraživanjem i zaštitom morskih pasa s ukupno 15 Odjela baziranih na pet kontinenata i predstavlja jednu od najznačajnijih institucija u oblasti istraživanja i zaštite morskih pasa, sa sjedištem na Malti.

Na samom početku razgovora Andrej je otkrio kakav je osjećaj biti pod vodom u trenutku kada vam ususret ide morski pas. „Kada dovoljno poznajete ponašanje morskih pasa i kada im možete predvidjeti pokrete onda to nije toliko opasno. Ovo je moj posao koji s uživanjem radim, pa na susret s morskim psom ne gledam kao potencijalnu opasnost, već mi je to profesionalni izazov kojeg se rado prihvaćam. Međutim, mnogo je opasnija činjenica to da se nalazimo na određenoj dubini, na kojoj se fiziologija znatno mijenja u odnosu na boravak na kopnu.“

Morski psi nisu životinje kojima je primarna uloga da ugrožavaju plivačima život i ribama koje im se nađu u blizini. Gajić nam je objasnio značaj morskih pasa za čovječanstvo: „Većina morskih pasa predstavlja vrhovne karike u mreži ishrane, tačnije organizme koji svojim hranidbenim ciklusom kontrolišu brojnost niza drugih vrsta, koje su od velikog gospodarskog značaja, ili one koje svojim prenamnožavanjem mogu ugroziti gospodarski bitne vrste, a vrijedno je sjetiti se da se 80% čovječanstva hrani upravo morskih organizmima. Modeli koje koristimo u istraživanju morskih pasa uveliko se mogu primijeniti u veterinarskoj medicini, biomedicini i biotehnologiji – što su pokazali brojni projekti koje radimo na međunarodnom nivou. Također, istraživanja će nam omogućiti da bolje upoznamo ove životinje i stvorimo korektnu sliku o njima. Istraživački tim na istočnom Jadranu broji oko 50 aktivnih istraživača, biologa i veterinara, dok se na međunarodnom nivou govori o preko 500 osoba koje rade u sklopu Sharklaba“.

Na pitanje na koji način biraju članove i da li postoje konkursi na koji se zainteresovani mogu prijaviti, Andrej je kazao: „Po pravilu, svakih pola godine raspišemo javni poziv na koji se mogu prijaviti razni profili ljudi. Suštinski, naš tim sačinjava kako stručni kadar (biološke i veterinarske struke, op.a.), tako i tehnička podrška (primarno ronioci i podvodni fotografi, op.a.).

Do danas, Sharklab je radio na brojnim istraživanjima međunarodnog karaktera, u Evropi, Aziji i Africi, kao i na konservaciji i zaštiti taksona te je učestvovao na reformama Zajedničke evropske ribolovne politike. Od posebnog značaja ističe se Neumski zaliv. „Neumski zaliv daleko je bogatiji živim svijetom nego što smatramo, što dokazuju i brojna, pionirska, istraživanja koja naš tim kontinuirano sprovodi od 2011. godine. Često se šira javnost iznenadi rezultatima naših terena, kada objavimo susrete sa bezopasnim morskim psima, iznimno velikim ražama, delfinima, kornjačama, ali i drugim brojim vrstama morske faune“, pojašnjava Gajić.

Sagovornik je istaknuo i izvrsnu saradnju s ronilačkim klubovima iz Bosne i Hercegovine i kako njihova organizacija posebnu pažnju posvećuje educiranosti svog kadra, a to se posebno odnosi na ronilačke akademije koje su svi saradnici dužni proći prije bavljenja ovim poslom.

U Bosni i Hercegovini je najčešće veliki problem nedostatak novca, a ovaj tim istraživača nije čekao da im država osigura finansijsku potporu za njihove projekte, već su angažovano radili na tome da inostrani novac donesu u BiH i da uz pomoć njega implementiraju projekte.

Ovo je jedan od najboljih primjera kako se uz pomoć stručnog i ambicioznog tima može mnogo toga napraviti. Andrej Gajić je jedan od najpriznatijih stručnjaka u svijetu iz ovog područja, a kao takav nam daje zapravo da se nadamo boljoj budućnosti ove države jer se očito mnogo toga može napraviti i u Bosni i Hercegovini. (federalna.ba/Amel Petrović)

  • 007
  • Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje