"Rusija sa svojim najbližim partnerima razgovara o pitanju raspoređivanja dugometnog oružja", javila je u srijedu državna novinska agencija TASS pozivajući se na zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova.
Rjabkov je u intervjuu za TASS kazao da Moskva ima "najbliže partnere" u Aziji i Latinskoj Americi s kojima se "sigurnosna situacija suštinski razrađuje, ne samo na nivou razmjene ocijena".
- U tome nema ničeg novog. Pitanje postavljanja oružja dugometnog oružja postavlja se kod brojnih naših partnera - kazao je Rjabkov za TASS.
Rjabkov nije želio da imenuje nijednu zemlju i kazao je da se razgovori odvijaju "uz puno poštovanje" obaveza koje zemlje mogu da snose prema međunarodnim ugovorima, uključujući i one u kojima Rusija nije strana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u srijedu u Sjevernu Koreju, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici tvrde kako strahuju da bi Moskva mogla pružiti pomoć za raketne i nuklearne programe Pyongyanga, koji su zabranjeni rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
Vezano | Nakon svečane ceremonije dobrodošlice Putin i Kim Jong Un održali sastanak u Pyongyangu
Rjabkov je također izjavio za TASS da su diplomatski kontakti između Rusije i Sjedinjenih Država svedeni na apsolutni minimum, da se bave uglavnom pitanjima ambasada, viza i humanitarnih pitanja, i da bi se mogli još više pogoršati.
- Naši kontakti sa Amerikancima svedeni su na apsolutni minimum, kako u kvantitetu tako i u sadržaju. Što se tiče političkih subjekata, nema ničega osim epizodnih kontakata na marginama sastanaka međunarodnih organizacija - kazao je Rjabkov za TASS.
Rjabkov je također naglasio da bi se diplomatski odnosi mogli još više pogoršati kao odgovor na američke poteze da konfiskuje rusku imovinu.
"Snižavanje nivoa diplomatskih odnosa u arsenalu je sredstava" tvrdi Rjabkov.
Kao odgovor na ruski rat u Ukrajini, Sjedinjene Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija i blokirali oko 300 milijardi dolara ruske imovine na Zapadu, od kojih se većina nalazi u evropskim, a ne američkim finansijskim institucijama.
Prošle se sedmice Grupa sedam (G7) vodećih svjetskih ekonomija usuglasila se da iskoristi prihode od zamrznute ruske imovine kako bi se Ukrajini dalo 50 milijardi dolara kredita, prenosi Reuters.
