U decembru 2010. godine, Srbija je ukinula obavezno služenje vojnog roka za one koji nisu htjeli biti vojnici i uvela profesionalnu vojsku.
Prije skoro 14 godina, tadašnja predsjednica Skupštine Srbije, Slavica Đukić-Dejanović, ponosno je izjavila: "Od 135 poslanika, za prijedlog je glasalo 133, pa zaključujem da je Narodna skupština usvojila prijedlog odluke o ukidanju obaveznog služenja vojnog roka."
U decembru 2010. godine, Srbija je ukinula obavezno služenje vojnog roka za one koji nisu htjeli biti vojnici i uvela profesionalnu vojsku, koja je, kako je tada rečeno, "trebala biti motivisanija". Međutim, ta vojska se velikim dijelom raspršila. U posljednjih pet godina, 13.000 profesionalaca napustilo je vojsku, uglavnom zbog loših uslova, niskih plata i političkih igara, kažu kritičari.
Ovih dana je potpisana odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana za mladiće između 18 i 29 godina. Odluku je potpisao predsjednik Aleksandar Vučić, a Vlada Srbije ju je usvojila i naložila Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru u Skupštini.
Nema sumnje da će i Ana Brnabić, sa pozicije predsjednice Skupštine, ponosno objaviti da je većinom glasova usvojen obavezni vojni rok od 75 dana, prenosi Deutsche Welle.
Građani uglavnom za uvođenje vojnog roka
"Da je kao u Izraelu ili Švicarskoj, gdje nema izgovora za nikoga, dvije godine za svakog - to je jedno. Ali ovo nema smisla. Šta se za 75 dana može naučiti i ko za 75 dana može postati vojnik?" pita jedan sredovječni Nišlija.
Drugi smatra da je tih 75 dana korisno:
"To je dobar poticaj mladim ljudima da ih probudimo i vratimo u realnost."
Ovaj čovjek, kako se vjeruje, predstavlja mišljenje većine u Srbiji. Prema dostupnim istraživanjima, preko dvije trećine građana podržava vraćanje obaveznog vojnog roka, uključujući i većinu mladih.
Prema jednom istraživanju agencije House of Win sprovedenom prije nekoliko godina, 72,5% mladih od 17 do 30 godina izjasnilo se za obaveznu vojnu službu. Ali, nisu svi oduševljeni:
"Imam 34 godine i mene to ne 'pogađa', ali da imam 25 ili malo više, ne bi mi bilo svejedno", kaže jedan čovjek za DW.
"Ja sam iz generacije koja nije išla u vojsku, ali se svakako ne slažem s narativom da se muškarcem postaje samo u vojsci."
Još jedan Nišlija kaže da mu smeta retorika državnog vrha: "Sva ta buka oko toga da se moramo braniti od nekoga samo stvara nemir u narodu koji je već uznemiren, a niko nas ne napada, hvala Bogu, niti će nas napadati."
Populizam i dodvoravanje
S ovim se slaže i vojni komentator Petar Bošković, koji je većinu svoje karijere proveo u Ministarstvu odbrane na poslovima informisanja i odnosa s javnošću. Vojni rok, prema njegovim riječima, služi kao zamagljivanje stvarne situacije u vezi s Rio Tintom i Kosovom. Odluka je, smatra, isključivo politička, a ne vojna.
"Da je vojna, vojska bi se oglasila. Vidite da se niko ne oglašava, nema generala, načelnika uprave za kadrove Ministarstva odbrane ili načelnika uprave za ljudske resurse Generalštaba", kaže Bošković za DW.
Vojni analitičar Aleksandar Radić dodaje da se vrh vojske trudi da se što više dodvori Aleksandru Vučiću i ne zanima ih stanje u odbrambenom sistemu.
"Postojeću vojsku premeštaju kao veliki putujući cirkus od mjesta do mjesta za potrebe pokaznih vežbi i raznih smotri, za političke i partijske potrebe. Takvi ljudi se onda čude zašto ne mogu privući kvalitetne kadrove u vojsku", navodi Radić. Bošković ističe da je jedan od razloga zašto se uvodi redovni rok taj što ne žele priznati da su upropastili vojsku. "Da nisu, 13.000 ljudi ne bi napustilo vojsku. Vojska je desetkovana, a samim tim i obuka i sposobnost vojske da odgovori na izazove."
Brojni problemi
Problemi su se nagomilali posljednjih 14 godina, ističe Bošković, žaleći se na ad hoc rješenja umjesto dugoročnih. On podsjeća da je, kada je Srbija prešla na profesionalnu vojsku, svake godine regrutovano oko pet hiljada momaka i djevojaka koji su dobrovoljno služili kao regruti. Ideja je bila da neki od njih ostanu u vojsci kao profesionalci.
"Ali to nije iskorišteno jer su nakon samo mjesec dana boravka u kasarnama videli kako žive oficiri i podoficiri, odnosno kako zapravo ne žive", kaže Bošković.
Bošković navodi niz pitanja koja stvaraju "potpuni haos". Na primjer, šta je s rodnom ravnopravnošću kad djevojke nisu pozvane na obavezni vojni rok, a mogu konkurisati za vojnu gimnaziju i akademiju? Takođe, hoće li dobrovoljni vojni rok za djevojke ostati u trajanju od šest mjeseci, dok je obavezni sada samo 75 dana? Šta je s prigovorom savjesti?
"Ne možete nikome oduzeti pravo koje je već stekao. A podsećam da je prilikom prelaska na profesionalnu vojsku više od 60% regruta podnelo prigovor savesti i nije želelo da služi vojsku pod oružjem", dodaje Bošković.
Na pitanje šta će biti sa nacionalnim manjinama, poput Albanaca na jugu Srbije ili stanovnicima Kosova, koji se prema Ustavu Srbije broje kao deo teritorije, Bošković kaže: "Ne mislite valjda da će stanovnici Preševa, Bujanovca i Medveđe služiti vojsku? Biće kao kad smo uvodili profesionalnu vojsku, regrutni centri ih jednostavno nisu ni pozivali. A na Kosovo ne možete računati posle Ohridskog sporazuma."
Samo osnovna obuka za 75 dana
U Srbiji postoji oko 300.000 mladića između 18 i 29 godina, ali nema dovoljno kasarni i ima samo jedanaest centara za obuku. Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da trenutno rade samo tri centra, a i instruktori su "prestari". To znači da će prvo morati biti organizovana nova generacija instruktora pre nego što obuka počne.
"Ako se vraća obavezna vojna služba, bilo bi logično da traje najmanje šest, ako ne i devet mjeseci. U tom periodu može se sprovesti kvalitetna individualna i kolektivna obuka, a dio roka može se provesti u aktivnim bataljonima", smatra Radić.
"Rok od 75 dana je samo formalnost - biće sprovedena neka osnovna obuka i stvoriće se rezervisti", dodaje on.
Radić takođe ističe da je Srbija jedina zemlja u regionu koja skriva brojno stanje svoje vojske, dok druge zemlje te podatke objavljuju.
"Skrivanje vodi ka lažima i pritiscima na ljude koji onda napuštaju službu."
Radić podsjeća da je ove godine na udaru bio i predsjednik Vojnog sindikata Srbije, Novica Antić, koji je skoro šest mjeseci proveo u pritvoru jer je javno govorio o odlascima vojnika i praznim kasarnama. Sindikat je sada ušutkan, što dodatno demotiviše profesionalne vojnike.
