U nedjelju će se održati Lokalni izbori 2024. U utrci za gradonačelničku poziciju u Tuzli su četiri kandidata.
Zijad Lugavić je prijedlog SDP Tuzla, SDA je predložila Zorana Blagojevića, ispred Stranke za BiH kandidovan je Derviš Čičko, dok kandidata za prvog čovjeka grada ima i SNSD koja je kandidovala Tihomira Mihajlovića.
Otkud u SDA, kako gleda na predizbornu kampanju, šta nedostaje Tuzli i koja bi konkretna rješenja ponudio ukoliko osvoji povjerenje građana, za Tuzlanski.ba govorio je kandidat Zoran Blagojević.
Kandidat ste Stranke demokratske akcije na predstojećim izborima za gradonačelnika Tuzle. Tuzla već godinama ima gradonačelnika iz reda SDP-a, stranke čiji ste i vi nekada bili član. Otkud u SDA? Koje vrijednosti su vas odvele u ovu stranku, a šta vas je ‘’izvelo’’ da tako kažemo iz SDP-a?
Tokom rata nisam bio politički angažovan, ali sam se poslije pridružio Selimu Bešlagiću i UBSD-u, sve do spajanja s SDP-om 1999. godine. Nakon toga, radio sam za vodeći hrvatski institut za međunarodne odnose, ostavši samo formalno član SDP-a i povremeno pomažući tokom kampanja.
Godine 2012. vratio sam se u Bosnu na poziv profesora Lagumdžije, i preuzeo poziciju direktora SDP-a dok je on bio predsjednik. Kada je partiju preuzeo Nermin Nikšić, odlučio sam napustiti tu ulogu i vratio se freelancingu. Prijatelj iz PR-a me obavijestio da je britanska ambasada raspisala konkurs za PR-a premijera Federacije. Prijavio sam se iz znatiželje, želeći da se malo vratim u domaće političke vode.
Prošao sam konkurs i postao savjetnik za odnose s javnošću premijera Novalića, gdje sam ostao šest i po godina. Prije nego što sam preuzeo poziciju, razgovarao sam s Nerminom Nikšićem i pitao ga je li problem što ću raditi za premijera iz druge stranke. Rekao mi je da nije problem i da radim svoj posao kao profesionalac. Iako sam dobio podršku od Nikšića za ovu poziciju, kasnije sam osjetio da stvari ne idu u dobrom smjeru unutar SDP-a, te sam na kraju suspendovan iz Glavnog odbora. Stranci demokratske akcije me najviše približio Fadil Novalić. Radeći s njim, primijetio sam da je on ljevičar, baš kao i ja. Činjenica da pripada stranci koja ima drugačiju ideološku podlogu nije mu predstavljala nikakav problem.
Predizborna kampanja se završava, kako ocjenjujete tok kampanje, je li bila korektna, je li bilo poteza, istupa ili izjava koje izlaze iz okvira političke korektnosti?
Kada je riječ o lokalnim izborima u Tuzli, ja sam vodio čistu kampanju, što znači da sam govorio samo o onome što bih ja uradio da postanem gradonačelnik i koji su ključni problemi grada.
Što se tiče drugih kampanja, mislim da je kampanja protiv kandidata kojeg podržava Trojka, trenutni gradonačelnik, bila nekorektna jer su korišteni javni resursi za političku kampanju.
Znači, mi živimo u ovom gradu, i svi možemo tačno primijetiti da se posljednjih šest mjeseci intenzivno rade građevinski radovi – kopaju se, prave kružni tokovi, asfaltiraju se putevi. Sve se otvara tempirano, da se poklopi s izbornim ciklusima.
Najproblematičnije u svemu tome je što se sve finansira iz kredita od 10,5 miliona KM, i onda se predizborna kampanja vodi novcem građana. Ako bih nešto mijenjao u izbornim procesima, zabranio bih načelnicima i gradonačelnicima da pred izbore otvaraju projekte i pojavljuju se u medijima, jer to je čisti populizam i od toga se treba distancirati.
Kroz žvot i radne angažmane proputovali ste brojne države i upoznali brojne kulture, koliko je zapravo bitno da Gradonačelnik jednog grada u svom životopisu upravo ima taj segment i koliko on može doprinijeti razvoju lokalne zajednice?
Ja sam živio u 33 zemlje, uglavnom u glavnim gradovima, i kad živite u nekom gradu, brzo primijetite njegove dobre i loše strane. Vidio sam mnogo toga što bi se moglo primijeniti u Tuzli, jer ne treba izmišljati toplu vodu ako je neko već uspješno riješio određene probleme. Kao gradonačelnik, mogao bih implementirati dosta tih rješenja, posebno u vezi s javnim prijevozom, što smatram velikim problemom u Tuzli.
Kako biste vi konkretno riješili navedeni problem sa javnim prijevozom ukoliko sjednete u gradonačelničku fotelju?
Grad s 100.000 stanovnika nema vlastito javno preduzeće za prijevoz, iako je jasno da bi takvo preduzeće poslovalo s gubicima, ali moramo se brinuti za ranjive grupe – učenike, studente i penzionere, koji bi trebali imati besplatan prijevoz, slično kao u Sarajevu.
Planiram aplicirati za sredstva iz IPA fondova kako bi Tuzla dobila 28 električnih autobusa i 11 manjih električnih kombija za prigradska naselja i mjesne zajednice. Na taj način bih kreirao gradsko preduzeće koje bi upravljalo javnim prijevozom, gdje bi sve bilo organizirano kao u drugim modernim gradovima, s jasno definisanim kartama i rutama.
Iako se u regionu češće priča, pa čak i organizuju protesti, o mogućem rudniku litijuma koji može imati katastrofalne posljedice za Tuzlu, malo ko o tome govori u javnom prostoru. Ima li u vašem planu i programu djelovanja stavka koja se odnosi na rudnik litijuma, I šta biste kao gradonačelnik uradilii kako ne bi došlo do kopanja koje bi ugrozilo zdravlje i živote svih stanovnika?
Što se tiče rudnika litijuma, u potpunosti se slažem da se o tom pitanju nedovoljno govori u Tuzli. Iako je rudnik planiran na Majevici, u Republici Srpskoj, negativni efekti bi prvenstveno pogađali građane Tuzle, jer bi zagađena voda i zrak gravitirali prema našem području.
Otvaranjem tog rudnika, mogli bismo se oprostiti od čiste vode i dodatno pogoršati kvalitet zraka, koji je već sada jedan od najzagađenijih tokom zimskih mjeseci. Kada dođem na poziciju gradonačelnika, to pitanje će biti jedan od mojih prioriteta, a odmah bih pokrenuo razgovore kako bismo zaštitili naš grad od potencijalnih ekoloških katastrofa.
Prvo što bih uradio kao gradonačelnik jeste pokrenuo razgovore sa načelnicima opština Ugljevik ili Lopare. Jasno bih istakao da su građani Tuzle 100% protiv izgradnje rudnika litijuma. Pratimo situaciju u Srbiji i slučajeve koji govore o štetnosti rudarenja litijuma. Kada analiziramo koliko država dobija od takvih projekata i kada stavimo sve na papir, jasno je da država zapravo ne dobija ništa značajno, dok kompanije ostvaruju velike profite na račun zdravlja građana i prirodnih resursa.
Još jedan od izazova je svakako odlazak ljudi jer uzalud sve ukoliko Tuzla nastavi gubiti svoje građane? Kako planirate motivisati povratnike iz dijaspore da se vrate i investiraju u Tuzlu? Već ste ranije na jednoj debate spominjali da znate ljude koji bi investirali i omogućili radna mjesta, koliko je to izvodivo i u kojem vremenskom periodu?
Ono što vidim kao ključni problem jeste da je Tuzla potpuno izgubila svoju industriju. Ne mogu kriviti sadašnju vlast za to, jer se desio rat, a mnogi veliki kolektivi nisu prošli kroz tranziciju na pravi način, što je dovelo do malih privatizacija i gubitka velikih pogona. Tokom godina, upoznao sam naše ljude iz Holandije, Norveške i Finske, koji su spremni ulagati u Tuzlu, ali očekuju da im grad osigura modernu industrijsku zonu bez komplikacija s administracijom i urbanističkim dozvolama. Njihova je uloga da postave hale, instaliraju mašine, obuče radnike i pokrenu proizvodnju.
Planiram pozvati 12 investitora koje poznajem, pokazati im lokaciju za industrijsku zonu i odmah krenuti s njenom rekonstrukcijom. U roku od dvije godine možemo završiti proces dobivanja dozvola, postavljanja hala i obuke radnika, tako da do 2026. godine možemo imati oko 12 manjih fabrika koje će raditi po evropskim standardima, čime bi otvorili više od 2000 novih radnih mjesta.
Za kraj poruka glasačima i onima koji par dana pred izbore misle ne izaći na glasanje, jer su uvjereni da njihov glas ništa ne može promijeniti ili su izgubili povjerenje u političare?
Koristim ovu priliku da pozovem sve građane da izađu na izbore i glasaju. Iskreno, ne bih se osjećao sretno ako bih pobijedio s, recimo, 12.000 glasova u gradu koji ima 100.000 glasača. To bi značilo da tek oko 10% ili 12% ljudi vjeruje u vas i daje vam podršku. Po meni, to nije broj glasača kojem bih težio. Zato apelujem da svi izađu i glasaju, te da svoj glas daju onima za koje vjeruju da će im donijeti promjene i poboljšati kvalitet života u našem lijepom gradu.
Iz vaših ranijih nastupa mogli smo čuti da čvrsto vjerujete u pobjedu, a o sebi pričate kao o budućem gradonačelniku. Šta je ono što vam ulijeva sigurnost u pobjedu?
Znam da je istraživanje javnog mijenja jedna od ključnih stavki u izbornom procesu. Na osnovu rezultata koje sam imao, agencije za istraživanje javnog mijenja ukazuju da će doći do promjene u rukovodstvu ovog grada. Prema najnovijim rezultatima od prošlog petka, razlike su takve da ih protukandidati ne mogu nadoknaditi u preostalim danima.
Moja sigurnost u pobjedu dolazi upravo iz tih rezultata. Na osnovu dosadašnjih istraživanja javnog mijenja, jasno je da građani podržavaju našu viziju i planove. Vjerujem da ćemo ostvariti promjene koje su potrebne ovom gradu.
