BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.
Najveći problem zemlje je iseljavanje, i to cijelih porodica, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole.
Iz BiH odlazi ko god ima priliku, odlaze jednako i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati. Od 2013. do 2023. zemlju je napustilo 600.000 stanovnika, a brojke iz godine u godinu rastu, piše Večernji list.
Mnogima je dosadilo čekati "da svanu bolji dani" koje im se obećava već godinama, a inflacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska tjeraju na promjenu mišljenja.
Masovno iseljavanje
Posao u Njemačkoj i Sloveniji prošle godine pronašlo je 13.490 radnika preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, što znači da je svakodnevno odlazilo više od 35 osoba. U Sloveniji je zaposleno 13.090 radnika, dok je u Njemačku otišlo 400 medicinskog osoblja.
Stvarni broj odlazaka vjerovatno je veći jer mnogi odlaze bez posrednika. Ekonomisti upozoravaju da više od 50% mladih želi napustiti BiH zbog lošeg obrazovnog sistema, tržišta rada i korupcije, što godišnje donosi gubitak od 1,5 milijardi eura za društvo. Iako ulaganje u obrazovanje iznosi više od 150 miliona KM, mnogi mladi radnici karijeru nastavljaju u inostranstvu.
Međutim, postoje i pozitivni primjeri: u posljednjih pet godina, više od 15.000 visokoobrazovanih stručnjaka vratilo se u BiH kroz različite programe podrške. Inicijative poput "Dijaspora za razvoj" privlače stručnjake da se uključe u razvoj lokalnih zajednica.
Odljev mozgova predstavlja izazov, ali uz bolja ulaganja u radne uvjete i obrazovanje, moguće je stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak stručnjaka.
Uspješni programi
Primjeri uspješnog povratka, poput onog Ane i Bojana Mandure iz Žepča, pokazuju da migracije mogu biti prilika za razvoj. Ana i Bojan su studirali u Baselu i nakon osam godina rada u Švicarskoj odlučili se vratiti u BiH kako bi pokrenuli vlastiti posao. Njihovi brendovi, Lovidovi i Kuvet, prepoznati su u proizvodnji obuće, s 50% proizvodnje izvoza na tržište EU-a.
Kroz USAID-ov program "Diaspora Invest" dobili su podršku za nabavu strojeva i sustava grijanja i hlađenja. Njihov uspjeh inspirira druge, a USAID razvija grant program kako bi pomogao i drugim poduzetnicima.
Direktorica USAID-a u BiH, Courtney Chubb, ističe da ovakvi programi pomažu zajednicama i doprinose ekonomiji, omogućujući povratnicima da brže razvijaju svoje poslovanje. Ove pozitivne priče potiču i druge da se vrate i investiraju u svoje zajednice.
