Sa zalaskom sunca, u subotu 6. jula, nastupa Nova hidžretska godina. Prema Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1. muharrem 1446. hidžretske godine je nedjelja 7. juli 2024. godine.
Hidžretska godina se tako zove, jer se računa od Hidžre, preseljenja Muhammeda a.s, i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Za početak je uzet 1. Muharrem, a to je petak 16. 07. 622.godine po rođenju Isa a.s. Ona se zove i muslimanska godina pošto po njoj svi muslimani regulišu vrijeme i početak obreda posta, hadža i ostalih propisa.
“Način obilježavanja Nove hidžretske godine spada i domen običaja, a ne ibadeta, a osnovni je princip kod običaja da je on dozvoljen ako nema dokaz o njegovoj zabranjenosti. Mi nemamo dokaz da je zabranjeno obilježiti Novu hidžretsku godinu na ovaj ili onaj način. Pozivanje na princip zabrane bid'ata u ovom slučaju nije na mjestu”, naveli su iz Islamske zajednice.
Hidžra se dogodila 622. godine. Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.
Jedan hidžretski mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sati, 44 minute i tri sekunde, ali se radi lakšeg računanja zaokružuju na 29, odnosno 30 dana. Temelj za početak hidžretskog mjeseca je viđenje Mlađaka, bilo golim okom ili putem aparata iz opservatorija. Predložena je i karta mjesta odakle se može vidjeti mlađak, sa popisom 31 zemlje.
Hidžretska godina ima 12 mjeseci. O tome govori i muslimanska sveta knjiga Kur’an: “Broj mjeseci u Allaha je 12, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta…” (Tevbe, 36). Hidžretski mjeseci su: muharrem, safer, rebiul-evvel, rebiul-ahir, džumadel-ula, džumadel-uhra, redžeb, šaban, ramazan, ševval, zul-kade i zul-hidždže.
U džamijama širom BiH sutra će biti upriličene brojne svečanosti povodom nastupanja nove Hidžretske godine koju muslimani željno i uz radost iščekuju.
