Bosna i Hercegovina će zajedno s ostatkom zapadnog Balkana stvoriti jedinstveno tržište, čime će se povećati šanse za ulazak u Evropsku uniju.
Odjeci samita održanog povodom deset godina od pokretanja Berlinskog procesa - ambiciozne inicijative koju je pokrenula Njemačka, a koja je trebala ponovo usmjeriti fokus na proširenje na zapadnobalkanske države, održati evropsku perspektivu u tim zemljama, kao i poboljšati njihovu regionalnu saradnju, posebno kada je u pitanju ekonomija, jasno upućuju na činjenicu da jugoistok Evrope, zbog geopolitičkih promjena, predstavlja prioritet od kojeg Evropa neće odustati.
Pitanje zapadnog Balkana namjerava se riješiti u svojevrsnom paketu, o čemu svjedoči i izjava njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Scholz je naglasio da države mogu pristupiti samo zajedno, uprkos tome što će neke od njih vjerovatno ispuniti uslove brže od drugih. Potaknuo je države da pomažu jedna drugoj.
Crna Gora se smatra prvom perspektivnom zemljom koja će se integrisati u Evropu, iako je proces počeo prije više od 20 godina. Dok Crna Gora očekuje da će ispuniti sve zahtjeve prije 2028. godine, Scholz je rekao da se nada da će cijeli proces biti završen prije 2030. godine, piše Večernji list.
U srži je saradnja zemalja okruženja, a to je jedan od stubova Plana rasta koji je EU namijenila zemljama zapadnog Balkana, s ciljem podizanja njihovog životnog standarda prije nego postanu punopravne članice. Dosadašnji primjeri pokazuju da je regionalna saradnja moguća; tu su ukidanje roaminga, putovanja s ličnim kartama, regionalno tržište i ogroman novac koji Evropska unija daje kroz Plan rasta na području zapadnog Balkana.
''Napredak je više nego očigledan, a to se može vidjeti i po recentnim odlukama, poput one o otvaranju pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom'', naglasio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković.
Također je jasno ukazao na ekonomski značaj i saradnju, kazavši da Hrvatska sa šest zemalja jugoistoka Evrope ima ukupno sedam milijardi eura razmjene godišnje, što čini oko 11% hrvatske ukupne trgovinske razmjene.
Na sastanku lidera, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, istakla je da Bosna i Hercegovina nastavlja predano raditi na jačanju regionalne saradnje te se pokazala kao pouzdan partner i neizostavan segment u cijelom procesu integracije prostora jugoistočne Evrope u Evropsku uniju.
''Nastavljamo dinamiku koju smo započeli, posebno u periodu do kraja ove godine, kako bismo ispunili preostali dio reformi i obaveza'', istakla je predsjedateljica Krišto.
Kako bi se ekonomski osnažile, šest država potpisalo je novi akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za zapadni Balkan. Potpisan je i novi sporazum o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju. Kako je ranije, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Scholz, potpisani dokumenti će olakšati život ljudima.
Jedinstveno tržište, jedan je od četiri stuba Plana rasta za zapadni Balkan. Ostala tri čine jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, ubrzavanje temeljnih reformi, kao i povećana finansijska pomoć, odnosno ukupno šest milijardi eura.
BiH, nažalost, još uvijek nije ispunila preduslove iz Reformske agende kako bi ostvarila pravo na finansijsku podršku, ali optimizam postoji, kao i nada da će domaće snage uskoro uspjeti riješiti pitanje slanja cjelokupnog popisa usklađenih reformi.
Pitanje regionalnog tržišta nije nepoznanica kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Nova inicijativa o regionalnom tržištu bit će svojevrsni uvod u integraciju s jedinstvenim tržištem Evropske unije. Sve zajedno otvara ogromne, i historijski značajne prilike za domaće gospodarstvo. Međutim, postoje i izazovi koji se ogledaju, prije svega, kroz tematiku konkurentnosti.
Da bi se bosanskohercegovački poslovni subjekti lakše izborili s onima iz zemalja okruženja, nužno je značajnije ulaganje u modernizaciju proizvodnje, brendiranje, podizanje standarda radnika, poreznu reformu i poboljšanje poslovne klime uopšte. U Berlinu je bilo govora o CEFTA-i, čiji su sporazumi ocijenjeni kao iznimno postignuće koje će omogućiti uspješnu provedbu trenutnog Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište.
Danijela Gačević, vršiteljica dužnosti direktora Tajništva CEFTA-e, izrazila je zahvalnost Njemačkoj i ostalim sudionicima Berlinskog procesa na podršci u usvajanju CEFTA sporazuma. Naglasila je kako svaki od tih sporazuma donosi brojne konkretne koristi za građane i gospodarstvo.
''Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište otvorit će nove mogućnosti kada govorimo o jačanju trgovine, mobilnosti i investicij'', dodala je Danijela.
