Možda će u budućnosti sistemi umjetne inteligencije moći graditi domove s automatiziranim 3D pisačima, ali ne čini se da ćemo uskoro gledati taj film.
Za poslodavce je brz rast umjetne inteligencije prilika za automatizaciju poslovnih procesa kako bi postali lakši, brži i učinkovitiji. Za radnike je to prijetnja, jer strahuju da bi ih umjetna inteligencija mogla zamijeniti i učiniti suvišnima.
Iako takav scenarij nije posve nezamisliv u budućnosti, ipak se ne čini izvjesnim to da će umjetna inteligencija u skorije vrijeme zamijeniti velik broj ljudi na radnim mjestima.
Pogledajte pregled glavnih razloga zbog kojih se to tako procjenjuje.
1. Umjetna inteligencija nema emocionalnu inteligenciju
Emocionalna inteligencija jedan je od karakteristika koja ljude čini relevantnima na radnom mjestu. Prilično je važna, naročito kad je potrebno raditi s drugim ljudima.
Ljudi u pravilu imaju potrebu emocionalno se povezivati jedni s drugima, makar i na elementarnoj razini. Umjetna inteligencija može oponašati ljudsku, ali s emocionalnom inteligencijom to ne ide baš tako lako i jednostavno.
Za to je, naime, potrebno imati empatiju i duboko razumijevanje ljudskog iskustva, posebno boli i patnje. Umjetna inteligencija ne osjeća bol. Stroj ne može postići potrebne razine ljudske povezanosti. Ljudi, s druge strane, to mogu, a mogu je i razvijati s vremenom.
2. Umjetna inteligencija može raditi samo s ulaznim podacima
Umjetna inteligencija može funkcionirati samo na temelju podataka koje prima. Kad unos podataka u stroj ne uključuje novo područje rada ili njegov algoritam ne pokriva okolnosti koje nisu unaprijed predviđene, on postaje beskoristan.
Drugim riječima, stroj se ne snalazi ni približno dobro u situacijama koje ne poznaje, kao što je to slučaj s ljudima. Takve su situacije uobičajene u tehnološkoj i proizvodnoj industriji.
Tvorci umjetne inteligencije stalno pokušavaju pronaći privremena rješenja za taj problem. Dosad su u tome bili promjenjivo uspješni.
Ljudsko razmišljanje i moć ljudskog mozga za analizu, stvaranje, improviziranje, manevriranje i prikupljanje informacija nije lako replicirati umjetnom inteligencijom.
3. Kreativni proces umjetne inteligencije ograničen je na ulazne podatke
Umjetnoj inteligenciji nedostaje ljudska sposobnost razmišljanja o kreativnim konceptima i načinima obavljanja posla. Stoga ne može smisliti nove načine, stilove ili obrasce obavljanja posla, već je ograničena na date predloške.
To se polako mijenja, ali trebat će proći dosta vremena, prije nego što budemo ozbiljnije mogli govoriti o kreativnim dosezima umjetne inteligencije, kao i o njenoj sposobnosti razmišljanja izvan okvira.
4. Umjetna inteligencija (zasad) ne zna s ljudima
Meke vještine su neophodne za svakog ko treba raditi s drugim ljudima na radnom mjestu. One uključuju timski rad, obraćanje pozornosti na pojedinosti, kritičko i kreativno razmišljanje, učinkovitu komunikaciju i međuljudske vještine…
Ljudi ih uče i od njih se očekuje da ih posjeduju. Njihov razvoj vrijedan je za sve, bez obzira na kojoj se poziciji nalazili. Umjetnoj inteligenciji one su strane jer traže visoku razinu rasuđivanja i emocionalne inteligencije.
5. Umjetna inteligencija postoji i funkcionira zahvaljujući ljudima
Bez ljudske inteligencije ne bi bilo ni one umjetne. Ljudi pišu linije računarskog koda na kojem se ona temelji, unose podatke na kojima se obučava, a ljudi su i korisnici onog što ona izradi.
6. Umjetna inteligencija treba nadopuniti ljudske sposobnosti i inteligenciju, a ne natjecati se s njima
Aplikacije umjetne inteligencije dobijaju sve više prostora i značenja na radnom mjestu. Prije ili kasnije zamijenit će mnoge poslove koje ljudi danas obavljaju. Međutim to su često poslovi ograničeni na repetitivne zadatke koji traže manje intenzivno razmišljanje.
Uz to, posve je moguće da će intenzivnije korištenje umjetne inteligencije na radnom mjestu stvoriti nova radna mjesta, kao što je bio slučaj s drugim tehnološkim revolucijama dosad.
Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da će – iako će strojevi s umjetnom inteligencijom zamijeniti oko 85 miliona radnih mjesta 2025. godine – oko 97 miliona radnih mjesta biti dostupno iste godine zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.
7. Umjetnu inteligenciju treba provjeravati
Veliki je problem s robotima za komunikaciju kao što je ChatGPT to što često nude odgovore koji nisu tačni, zbog čega ih ljudi trebaju provjeravati.
Doduše, umjetna inteligencija je sposobna jako brzo učiti, ali nema zdravog razuma, te nema sposobnost rasuđivanja i osporavanja u mjeri u kojoj to mogu ljudi.
8. Umjetna inteligencija (zasad) ne može obavljati fizički rad
Poslovi pisaca, programera, računovođa i dizajnera zahtijevaju rad sa softverom i stoga ih lakše – barem djelomično – može preuzeti umjetna inteligencija.
Međutim poslovi koje obavljaju vodoinstalateri, električari, policajci, zidari, građevinski radnici itd., koji traže fizički rad, nisu izloženi tom riziku, niti će biti u dogledno vrijeme. (Tportal.hr)
