Srijeda, 8. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Kako preživjeti nuklearnu eksploziju: Naučnici otkrili najsigurnije mjesto za zaklon u većini gradskih domova

Preuzmite sliku

Gdje je najbolje potražiti zaklon u slučaju nuklearnog napada? Ciparski naučnici imaju odgovor na to pitanje.

Rat u Ukrajini, otkako ga je započela Rusija invazijom na tu zemlju, povećao je zabrinutost svjetske javnosti oko mogućnosti i onog nezamislivog – otvorenog nuklearnog sukoba između Rusije i Zapada. Novo naučno istraživanje otkriva najbolji način za preživljavanje nuklearnog napada, ako se neko nalazi unutar betonske zgrade, naravno, ukoliko zgrada nije uništena zbog blizine epicentru eksplozije.

Prema rezultatima do kojih su došli naučnici sa Univerziteta Nikozija na Cipru, najbolje mjesto za potražiti zaklon od zračnog udara i neposrednih posljedica nuklearne eksplozije jest u kutu sobe, okrenutom prema smjeru iz kojeg dolazi eksplozija, ili da se osoba ‘sagne i pokrije’, potencijalno ispod stola.

Prozora, hodnika i vrata se treba kloniti u takvoj situaciji, otkriva istraživanje, jer će to biti mjesta u zgradi gdje će zrak od udarnog vala putovati najvećim brzinama, koje su dovoljne da podignu čovjeka i bacaju ga po prostoriji, uz vjerovatne teške ili čak smrtonosne posljedice od povreda.

Računalnim modeliranjem do rezultata – i odgovora

Ciparski naučnici su u istraživanju koristili računalno modeliranje, kako bi istražili učinke nuklearne eksplozije na ljude koji se unutar betonske zgrade.

Prije našeg istraživanja, opasnost za ljude unutar zgrade ojačane betonom koja podnosi udarni val bila je nejasna. Naše istraživanje pokazuje da velike brzine i dalje predstavljaju znatnu opasnost i još uvijek mogu dovesti do ozbiljnih povreda ili čak smrtnih slučajeva, pojašnjava autor istraživanja Dimitris Drikakis.

Ključni faktori u trenutku nuklearne eksplozije

Nuklearna eksplozija obično se mjeri količinom pretlaka (pritisaka iznad normalne atmosferske vrijednosti), koji pak ovisi o udaljenosti od nuklearne bombe u trenutku detonacije. Svi koji se nađu u neposrednoj blizini eksplozije, jednostavno bi “isparili” u dijeliću sekunde. Druga opasnost od klasične nuklearne ekplozije jest i širenje zračenja.

Ipak, postoji još jedna potencijalno kobna opasnost, a ona je udarni val proizveden eksplozijom nuklearne bombe. Udarni val se definira kao područje pritiska koje se širi prema van nadzvučnom brzinom.

Primarna opasnost za ljudsko preživljavanje u zatvorenim prostorima postaju vjetrovi ekstremne velike brzine koji ulaze kroz razne otvore u zgradi, npr. prozore. Nadzvučni udarni valovi koji proizlaze iz eksplozije prolaze kroz ekspanziju dok ulaze u prostoriju kroz otvor što dovodi do učinaka kanaliziranja, naglašavaju autori istraživanja, koja je objavljena u naučnom časopisu Physics of Fluids.

Konkretna simulacija

Ciparski su naučnici konkretno simulirali nuklearnu eksploziju snage 750 kilotona. Ta bi eksplozija izazvala udarni val polumjera od oko 4,6 km na nivou tla, s vršnim nadtlakom nešto većim od 0,48 bara (7 PSI). Nadtlak od 0,34 bara (5 PSI), za usporedbu, obično uzrokuje ‘umjerenu’ štetu od eksplozije, definiranu kao urušavanje drvenih građevina, ‘univerzalne’ povrede i raširene smrtne slučajeve.

Prema rezultatima, jednostavno biti u čvrstoj zgradi nije dovoljno da bi se izbjegao rizik od povreda ili smrti. Opasna mjesta u zaatvorenom koja treba izbjegavati su prozori, vrata i hodnici. Obzirom da u scenariju nuklearnog napada i eksplozije teško da se može pričati o nekom razumnom vremenu za reakciju, bilo kakav ugao je već bolji od stajanja nasred neke zatvorene prostorije. Prema istraživanju, najbolja opcija je sakriti se u ugao sobe, dalje od bilo kakvih otvora poput prozora ili vrata, gdje je brzina zraka veća.

Vrijeme za reeakciju – samo nekoliko sekundi

Autori istraživanja naglašavaju da je vrijeme između eksplozije i dolaska udarnog vala samo nekoliko sekundi, tako da je brza reakcija od ključne važnosti.

Ako ljudi vide eksploziju izdaleka, moraju se što prije skloniti. Ako su kod prozora neka pobjegnu od njega unutar zgrade i sklone se u prostoriju bez otvora ili u kutove soba/hodnika, rekao je Drikakis za Daily Mail.

One koji prežive inicijalni udar, čeka borba s povećanom razinom zračenja te vjerovatno katastrofalnim posljedicama eksplozije, od narušene statike građevina, do prekida opskrbe većinom energenata pa je za njih ključno mogu li brzo doći do hitne pomoći.

Autori istraživanja vjeruju da ona može pomoći u sprječavanju povreda i usmjeriti napore spašavanja u slučaju da dođe do tog najgoreg scenarija, iako se nadaju da njihovi savjeti nikad neće zapravo morati biti upotrebljeni. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje