Ponedjeljak, 22. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Stručnjaci o tome koliko je ozbiljna Putinova nova prijetnja nuklearnim ratom

Preuzmite sliku

Ruski predsjednik je u obraćanju naciji u četvrtak povećao ulog. Treba li svijet biti zabrinut zbog njegove prijetnje?

Predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je da će upotrijebiti nuklearno oružje ukoliko zapadne sile pošalju vojnike u blizini granica s Rusijom.

Njegovi komentari, koje je iznio tokom obraćanja naciji u četvrtak, zapravo su primjedbe koje obično izgovara Dmitrij Medvedev, Putinov saveznik koji je obavljao funkciju predsjednika od 2008. do 2012. i funkciju premijera dok 2020. nije postao najviši sigurnosni dužnosnik.

Tokom cijelog sukoba u Ukrajini, Medvedev je upozoravao na nuklearnu akciju i napisao bezbroj objava na društvenim mrežama obasipajući zapadne čelnike i nacije uvredama i prijetnjama.

“Medvedev je pisao objave o jahačima apokalipse u stilu [američkog reditelja Quentina] Tarantina, a Putinove prijetnje su na granici sa zdravim razumom“, rekao je kijevski analitičar Aleksey Kushch za Al Jazeeru.

Putin je sada povećao ulog, odgovarajući na izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je u ponedjeljak rekao da “nije isključeno” raspoređivanje evropskih trupa u Ukrajini.

Putin je svoje prijetnje izrekao tokom svog godišnjeg nacionalnog obraćanja – pažljivo koreografirane ceremonije koja se prenosi uživo da bi potom bila podijeljena na audioisječke i citate koje će ruski mediji vjerovatno danima ponavljati i komentarisati.

Zapad je “najavio mogućnost slanja vojnih kontingenata u Ukrajinu”, rekao je Putin u četvrtak.

“Posljedice za moguće intervencije bit će mnogo tragičnije. U konačnici, trebali bi shvatiti da i mi imamo oružje koje može pogoditi ciljeve na njihovoj teritoriji. Sve što Zapad smisli stvara realnu prijetnju sukoba s upotrebom nuklearnog oružja, a time i uništenja civilizacije”, rekao je.

Moskva ima najveći nuklearni arsenal na svijetu, uključujući novu generaciju hipersoničnih projektila i nekoliko puta više taktičkog nuklearnog oružja od kolektivnog Zapada.

“Sada je Putin taj koji jasno povlači crvenu liniju o korištenju nuklearnog oružja”, rekao je Kushch, dodajući da je Macron ispitao Putinovu reakciju kada će Moskva biti spremna da lansira nuklearno oružje.

“Ništa novo”

No Boris Bondarev, visoki ruski diplomata koji je dao otkaz u protestu protiv sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu, kaže da nema “ničeg novog” u Putinovim prijetećim riječima.

Prijetnje su bile Putinova“uobičajena zastrašivanja i projekcija njegovih vlastitih neostvarenih želja na Zapad”, rekao je za Al Jazeeru Bondarev, koji je služio u uredu Ujedinjenih nacija u Ženevi do 2022. godine.

Ovo nije bio prvi put da je Moskva pokazala zube u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropom.

Sovjetski kormilar Nikita Hruščov lupao je cipelom o podij u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 1960. godine, žaleći se na “uljudni američki imperijalizm” i obećavajući “dalje intervencije”.

Dvije godine kasnije, Hruščov je izazvao Karipsku raketnu krizu koja je zamalo izazvala nuklearnu apokalipsu.

Sovjetski čelnici su kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih rutinski nagovještavali mogućnost nuklearnog rata, sve dok Mihail Gorbačov nije započeo svoje reforme perestrojke koje su bile znak olakšanja na Zapadu, ali su pokopale SSSR.

Tokom rata u Ukrajini, Kremlj se povukao iz sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja s Washingtona, a mnogi su predviđali da će nakon tog poteza početi nova utrka u naoružavanju.

“Ovo nije blef”, rekao je Putin 2022. godine kada je najavio mogućnost nuklearnog napada.

“Putinov režim nije jednom upotrijebio strah od nuklearnog rata da prestraši Zapad i uvjeri ga da ne pruža vojnu pomoći Ukrajini”, rekao je za Al Jazeeru Alisher Ilkhamov, voditelj ekspertske organizacije Central Asia Due Diligence u Londonu.

Neće ići dalje od zastrašivanja

“Nije Macronova pretpostavka naljutila Putina – već uspjeh Ukrajine u napadima na aerodrome, skladišta goriva, ratne brodove i vojne avione duboko u unutrašnjosti Rusije i područjima koje je Rusija okupirala,” rekao je Ilkhamov.

Do sada je Zapad bio u mogućnosti da poveća uloge u opskrbljivanju Ukrajine oružjem i ignoriše prijetnje Kremlja, rekao je.

No, Putin će se povući iz direktnog dvoboja jer je vojno-industrijski potencijal Rusije previše iscrpljen da bi podržao sveobuhvatnu konfrontaciju s NATO-om, rekao je.

“Putin se nema na šta osloniti u sukobu sa Zapadom. On je toga svjestan i neće ići dalje od zastrašivanja.”

Udovica najglasnijeg ruskog opozicionog čelnika ponudila je koristan uvid u to kako Putin upućuje svoje prijetnje i djeluje u skladu s njima.

“Nemate posla s političarem, nego sa čudovištem. Putin je šef organizovane kriminalne grupe”, rekla je Julija Navaljna, čiji je suprug Aleksej Navaljni preminuo 16. februara u zatvoru na Arktiku.

Ni prva, ni posljednja ucjena

Tokom svog govora, Putin je djelovao kao da poriče vlastitu ulogu u ratu koji je ušao u treću godinu.

“Primijetio sam da je Putin tokom svog govora rekao da Rusija nije počela rat”, rekao je za Al Jazeeru Ivar Dale, viši politički savjetnik Norveškog helsinškog odbora, organizacije za ljudska prava.

“Razmišljao je o rizicima, odlučio je to uraditi i nije uspio. Ispravna stvar koju sada treba uraditi je povući sve trupe iz Ukrajine, a ne nastaviti prijetiti nedužnim ljudima nuklearnim holokaustom”, rekao je Dale.

Ovo nije prva Putinova ucjena, a vjerovatno ni posljednja, a Zapad bi zaista trebao rasporediti NATO trupe da pomognu Ukrajini, rekao je stručnjak za istočnu Evropu.

“Dolazak zapadnih vojnika u Ukrajinu će, naravno, biti prelazak još jedne ‘crvene linije'”, rekao je Nikolay Mitrokhin s Univerziteta u Bremenu za Al Jazeeru.

“Iako bi to značajno pomoglo Ukrajini i dalo joj priliku da oslobodi nekoliko brigada koje su daleko od prve linije i na granici s [otcijepljenom i proruskom moldavskom regijom] Pridnjestrovljem.” (Al-Jazeera)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje