Visoke temperature mogu biti opasne za zdravlje, struka savjetuje kako se zaštititi
Foto: Ilustracija

Toplotni val je meteorološka pojava koju karakterišu povišene temperature atmosferskog vazduha sa vrijednostima iznad 35°C u trajanju od tri i više uzastopnih dana. Velike vrućine i vrlo visoki nivoi UV zračenja mogu biti opasni ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične skupine, nego i za zdravlje opšte populacije.

Upravo zbog toga je važno znati kako se zaštititi, a to uraditi u skladu sa preporukama struke. Iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona za Tuzlanski.ba kazali su da postoji mnogo načina na koje se stanovništvo može zaštititi od visokih temperatura.

Za početak, važno je rashladiti prostor u kojem se boravi.

''Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i pogasite električne uređaje. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Objesite mokre peškire kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost'', savjetuje struka.

Također, za one koji imaju uređaj za rashlađivanje (klimu) važno je da zatvore vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ̊C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana

''Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4 i 7 sati. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa'', kažu iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

No, postoje i oni koji ne mogu priuštiti sebi odlaganje obaveza u toku dana, te smo pitali šta ukoliko osoba mora boraviti na suncu.

''Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Izbjegavajte intenzivniju tjelesnu aktivnost, a posebno sportske vježbe (npr. trčanje) i teške fizičke poslove na otvorenom prostoru u doba dana kada su temperature najviše. Ukoliko morate vježbati ili raditi na otvorenom, činite to do 10 sati ujutro i nakon 18 sati, uz unos dovoljnih količina tekućine, najbolje ne previše hladne vode. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u hladovini. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti'', savjeti su za građane.

Ishranu prilagoditi vremenskim uslovima

Da bismo sačuvali zdravlje, važno je i ishranu prilagoditi vremenskim uslovima, kažu naši sagovornici.

''Pijte redovno tečnost, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu! Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće prije konzumiranja dobro operite, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u hladnjaku, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan hladnjaka i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporučujemo konzumiranje gaziranih pića i alkohola'', ističu.

Kome treba posvetiti posebnu pažnju?

''Naročitu pažnju treba posvetiti novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama. Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom. Novorođenčad i djecu do četiri godine ne izlažite suncu od 10 do 18 sati, a prilikom kratkotrajnih izlaganja u periodu do 10h ujutro i iza 18h poslije podne zaštitite ih šeširićem sa širokim obodom i zaštitnim kremama s najvišim zaštitnim faktorom (50) te im osigurajte dovoljan unos tekućine'', dodaju.

Vrućinu teže podnose i osobe starije od 65 godina, naročito hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom. Njih treba češće kontaktirati telefonom da bi se provjerilo kako su.

Gdje držati lijekove i kako ih konzumirati?

Lijekovi se moraju držati na temperaturi ispod 25 ̊C ili u frižideru. Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet ljekara. Oni koji osjete vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili izrazitu žeđ, jaku glavobolju, potrebno je da šro prije odu u hladniji prostor i mjere temperaturu.

''Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć'', kažu iz Zavoda.

Uz ove savjete i njihovu primjenu, lakše će se prebroditi dani iznimno visokih temperatura, bez posljedica na zdravlje. (Tuzlanski.ba)