Svima nam nedostaje vremena, pa se na obavljanje više zadataka istovremeno gleda kao na nužnost modernog života.
Odgovaramo na poslovne e-mailove dok gledamo TV, pravimo popise za kupovinu na sastancima i slušamo podcaste dok peremo suđe. Nebrojeno puta dnevno pokušavamo podijeliti svoju pažnju dok žongliramo sa svakodnevnim pbavezama i važnim zadacima.
No, raditi dvije stvari u isto vrijeme nije uvijek tako produktivno ili sigurno kao fokusiranje na jednu stvar, piše Science Alert.
Evo zašto i kako se naša sposobnost obavljanja više zadataka istovremeno mijenja kako starimo
Raditi više stvari, ali manje efikasno
Problem s obavljanjem više zadataka na nivou mozga je taj što se dva zadatka koja se obavljaju u isto vrijeme često takmiče za zajedničke nervne puteve, prenosi Tuzlanski.ba.
Konkretno, moždani centri za planiranje u frontalnom korteksu (i veze s parijeto-cerebelarnim sistemom, između ostalog) potrebni su i za motoričke i za kognitivne zadatke.
Što se više zadataka oslanja na isti senzorni sistem, poput vida, to je smetnja veća
Zbog toga obavljanje više zadataka, kao što je telefoniranje u toku vožnje može biti rizično. Potrebno je više vremena za reakciju na kritične događaje, kao što je naglo kočenje automobila, a postoji i veći rizik od propuštanja kritičnih signala, kao što je crveno svjetlo.
Što je telefonski razgovor uključeniji, to je veći rizik od nesreće, čak i kada razgovarate “bez ruku”.
Općenito, što ste vještiji u primarnom motoričkom zadatku, to ste sposobniji žonglirati s drugim zadatkom u isto vrijeme. Vješti hirurzi, na primjer, mogu obavljati više zadataka efikasnije od specijalizanata, što je ohrabrujuće u užurbanoj operacijskoj sali.
Odrasli su bolji u obavljanju više zadataka od djece
I kapacitet mozga i iskustvo daju odraslima veću sposobnost obavljanja više zadataka istovremeno u usporedbi s djecom.
Možda ste primijetili da kada počnete razmišljati o problemu, hodate sporije, a ponekad i zastanete ako ste duboko zamišljeni. Sposobnost hodanja i razmišljanja u isto vrijeme postaje bolja tokom djetinjstva i adolescencije, kao i druge vrste obavljanja više zadataka.
Kada djeca rade ove dvije stvari istovremeno, njihova brzina i glatkoća hodanja opadaju, posebno kada rade zadatak pamćenja (poput prisjećanja niza brojeva), zadatak verbalne tačnosti (poput imenovanja životinja) ili zadatak fine motorike (poput zakopčavanja dugmadi na košulji).
S druge strane, izvan laboratorija, kognitivni zadatak bi mogao pasti na stranu, jer motorički cilj ima prednost
Za dijete ili odraslu osobu s poteškoćama u motoričkim vještinama ili poremećajem razvojne koordinacije češće su pogreške u obavljanju više zadataka istovremneo. Jednostavno stajati mirno dok rješavate vizualni zadatak (poput prosuđivanja koja je od dvije linije duža) je teško.
Kada hodate, potrebno je puno više vremena da se završi staza ako uključuje i kognitivni napor tokom puta. Dakle, možete zamisliti koliko teško može biti hodanje do škole.
Šta s približavanjem starijoj dobi?
Starije odrasle osobe sklonije su pogreškama u obavljanju više zadataka u isto vrijeme. Na primjer, kada prilikom hodanja dodate još jedan zadatak, to znači da će starije odrasle osobe, koje i inače hodaju mnogo sporije, teže izbalansirati i taj dodatni zadatak.
Te dobne razlike su još izraženije kada se moraju izbjegavati prepreke ili je staza zavojita ili neravna.
Starije odrasle osobe imaju tendenciju angažovti više svog prefrontalnog korteksa kada hodaju, a posebno kada obavljaju više zadataka. To stvara više smetnji kada su iste moždane mreže također angažirane za obavljanje kognitivnog zadatka.
Ove dobne razlike u izvedbi više zadataka mogu biti više “kompenzacijske” nego bilo što drugo, dopuštajući starijim odraslim osobama više vremena i sigurnosti dok pregovaraju o događajima oko sebe.
Stariji ljudi mogu vježbati i usavršavati se
Starije osobe mogu vježbati i poboljšati svoje tjelesne sposobnosti, na primjer, okrećući pedale sobnog bicikla ili hodajući na traci za trčanje, dok sastavljaju pjesmu ili popis za kupovinu ili igraju igru riječi.
Cilj je da mogu djelotvornije podijeliti svoju pažnju na dva zadatka i ignorisati distrakcije.
Postoje trenuci kada bolje razmišljamo dok se krećemo
Ne zaboravimo da dobra šetnja može pomoći u rasterećenju našeg uma i potaknuti kreativno razmišljanje. A neka istraživanja pokazuju, da hodanje može poboljšati našu sposobnost pretraživanja i reagovanja na vizualne događaje u okolini.
Ali često je bolje fokusirati se na jednu po jednu stvar
Često zanemarujemo emocionalne i energetske troškove obavljanja više zadataka u vremenskom pritisku. U mnogim područjima života: kući, poslu i školi, mislimo da će nam uštedjeti vrijeme i energiju. Ali stvarnost može biti drugačija.
Obavljanje više zadataka ponekad može iscrpiti naše rezerve i stvoriti stres, podižući nivo kortizola, posebno onda kada smo u stisci s vremenom. Ako se takva izvedba održava tokom dužeg razdoblja, može vas ostaviti umornim ili jednostavno praznim.
Duboko razmišljanje je samo po sebi zahtjevno, pa je ponekad potreban oprez kada se radi u isto vrijeme, kao što je, npr. udubljenje u duboko razmišljanje dok prelazite cestu, spuštate se strmim stepenicama, koristite električne alate ili se penjete ljestvama.
Dakle, odaberite dobar trenutak da nekome postavite “mučno” pitanje, možda ne dok reže povrće oštrim nožem.
