Kada je riječ o EU, Nijemci su najveći štediše, dok su Poljaci i Grci imali negativne stope štednje, što znači da su prosječni troškovi domaćinstava u tim državama bili veći od prosječnih primanja.
Uorkos lošem standardu, krizi i konstantnom rastu troškova, građani BiH ili barem dio njih, štede više nego ikada prije, a podaci Centralne banke BiH pokazuju kako je iznos novca stanovništva deponiran u bankama u posljednjih pet godina porastao za čak 3,74 milijarde maraka, piše Večernji list BiH.
Plaće, banke…
Naime, nedavno je objavljen podatak kako trenutno stanovništvo BiH u komercijalnim bankama na računima ima više od 15,5 milijardi KM.
Ako uzmemo podatak da je, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živjelo 3,531.159 osoba, dolazimo do toga da, mjereno po glavi stanovnika, štednja građana BiH iznosi 4409,30 KM ili tri prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u BiH u prvom polugodištu ove godine.
Usporedbe radi, podaci Centralne banke BiH pokazali su da je štednja stanovništva u 2018. godini iznosila 11,83 milijarde KM.
– Ukupni depoziti stanovništva kod poslovnih banaka u BiH su na kraju rujna ove godine iznosili 15,57 milijardi KM i veći su za 1,35 milijardi KM ili 9,5 posto u odnosu na rujan prošle godine.
Od ukupnih depozita kod poslovnih banaka, depoziti stanovništva imaju mnogo veći udio – 51 posto, pa stoga predstavljaju važan temelj financiranja i funkcioniranja banaka.
Depoziti stanovništva od februara ove godine bilježe konstantni porast, što je, nakon turbulentnoga razdoblja od marta prošle do januara ove godine, pouzdan znak povjerenja u bankarski sektor BiH – naveli su iz Centralne banke BiH.
Nadalje, promatrano po ročnosti, oročeni i štedni depoziti bilježe pad od 2,3 posto, a depoziti po viđenju i transakcijski računi stanovništva bilježe porast od 15,3 posto na godišnjoj razini, što upućuje na to da stanovništvo više preferira likvidniji oblik depozita te se s oprezom odlučuje za oročenu štednju.
Za očekivati je kako će doći do promjene u idućem razdoblju u korist oročenih i štednih depozita jer je nekoliko banaka već polovinom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa i iznad 3 posto na oročenu štednju, s posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope itd.
Ako promatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra ove godine iznosili su 4,59 milijardi KM ili 29,5 posto ukupnih depozita stanovništva. Od toga su kratkoročni depoziti činili 377 miliona KM (8,2 posto), a dugoročni 4,22 milijarde KM (91,8 posto).
Strane valute
Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 10,98 milijardi KM ili 70,5 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga transakcijski računi sudjeluju sa 6,89 milijardi KM ili 62,8 posto, a depoziti po viđenju s 4,08 milijardi KM ili 37,2 posto.
U pogledu valutne strukture, na kraju septembra ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznosili su 8,38 milijardi KM, što čini 53,8 posto udjela, depoziti u eurima i u KM s valutnom klauzulom vezanom uz eurovalutu iznosili su 6,49 milijardi KM ili 41,8 posto, a depoziti u ostalim stranim valutama 688 miliona KM ili 4,4 posto od ukupnih depozita stanovništva.
Promatrano na godišnjoj razini, depoziti stanovništva u KM na kraju rujna bilježe porast od 15 posto, a depoziti u stranim valutama 3,6 posto.
Kada je riječ o zemljama Europske unije, posljednji podaci pokazuju kako su Nijemci najveći štediše jer njihova domaćinstva izdvajaju 19,9 posto ukupnih primanja za štednju, a odmah iza njih su Nizozemci s 19,4 posto.
Hrvati su prošle godine u prosjeku uštedjeli 6,4 posto ukupnih primanja, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije (12,7 posto). S druge strane, Poljaci i Grci su u prošloj godini imali negativne stope štednje, što znači da su prosječni troškovi kućanstava bili veći od prosječnih primanja.
