Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine prezentirao je danas Analizu uticaja pandemije koronavirusa na jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH koja je, između ostaloga, pokazala pad prihoda od 26,6 miliona KM u prvih šest mjeseci 2020. godine u odnosu na 2019. godinu.
U Analizi su predstavljene pojedinačne komponente lokalnih prihoda koje su najizloženije ekonomskim fluktuacijama usljed restriktivnih obustava ekonomskih aktivnosti te na segmente potrošnje koju su najpovezaniji sa zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posljedicama pandemije. Jedan od osnovnih nalaza analize je da je pandemija koronavirusa na fiskalnom aspektu uzrokovala “efekat makaza” koji karakterizira nagli pad prihoda uzrokovan usporavanjem privredne aktivnosti s jedne strane, a na drugoj rashodovnoj strani uzrokuje povećanje potrošnje.
Također, istaknuto je da su općine i gradovi koji su razvijeniji, imaju veće budžete i veći broj stanovnika iskusile veći pad prihoda, od manje razvijenih i nerazvijenih općina.
Direktorica Saveza općina i gradova FBiH Vesna Travljanin kazala je danas da ova studija ne bi trebala biti cilj sama sebi nego bi mogla biti osnova za dijalog prije svega s višim nivoima vlasti jer je namjera da se u budžetima lokalnih zajednica predvide i ovakve situacije kakav je bila pandemija.
“Ipak administracija općina i gradova se snašla jer je život nastavljen, a Savez je nastojao lobirati posebno kada je u pitanju Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa za prenamjenu sredstava”, dodala je Travljanin.
Podsjetila je da je 30 miliona KM sredstava od kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prošle godine preusmjereno općinama i to po 385.000 KM. Trećina od tog iznosa, odnosno 125.000 KM dato je općinama, a dvije trećine usmjerene su na konkretne projekte. Saradnik za finansijska pitanja u Savezu općina i gradova FBiH i autor analize Gregor Jurišić prezentirao je i preporuke za budućnost koje se odnose na više nivoe vlasti, ali i na to šta jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti na autonomnom jačanju vlastitog fiskalnog imuniteta.
Preporučeno je da se uspostavi Vanredni stabilizacijski fond koji bi se po principu automatskih stabilizatora aktivirao kada općine i gradovi iskuse nagli pad prihoda ili naglo povećanje rashoda, a sve s ciljem da se ojača otpornost budžeta lokalnih zajednica. Jurišić je napomenuo da je lokalni nivo vlasti najbliži građanima i najbolje poznaje potrebe građana i privrede te bi sredstva mogli usmjeriti u najpogođenije sektore koji imaju najveći potencijal za ostvarenje produktivnog ekonomskog rasta i osiguralo oporavak.
Rečeno je i da federalni nivo vlasti može povećati fiskalnu otpornost općina i gradova povećanjem udjela za općine i gradove u raspodjeli prihoda od direktnih i indirektnih poreza. Preporučeno je da se prihod od indirektnih poreza sa sadašnjih 8,49 posto poveća na 9,81 posto. Kako je zaključeno, evidentiran je pad prihoda od 5,91 posto u prvih šest mjeseci u odnosu na prvu polovinu 2019. godine, dok su prihodi lokalnog nivoa vlasti (64 općine i 16 gradova) za cijelu prošlu godinu umanjeni za osam posto u odnosu na 2019. godinu. (FENA)
