Srijeda, 28. Februara 2024.
Tuzlanski.ba logo

Bosanci i Hercegovci odoše na Zapad: Mladi bježe od zanata, ali vole dobru zaradu

Preuzmite sliku

Do upisa u srednje škole ostalo je nekoliko mjeseci, a pred budućim srednjoškolcima jedna je od najvažnijih životnih odluka – koje zanimanje izabrati. Koju školu izabrati?

Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li završetak fakulteta jamstvo za siguran posao u BiH?

Hoće li sebi moći osigurati budućnost završivši zanat? To su pitanja koja trenutno muče hiljade osnovnoškolaca i njihovih roditelja, piše Večernji list BiH. Na roditeljima i djeci je odluka hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili pak u inostranstvu.

Hiljade mjesta i ove godine bit će ponuđene i za razna zanimanja poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera

Potraga za radnicima

Problem nedostatka radne snage u BiH, zbog iseljavanja, postao je gorući. Ako se trend nastavi, radnika neće biti ni za lijeka. Natpisa “tražim radnika”, koji na vratima pojedinih objekata stoje ponekad i mjesecima, sve je više.

  • Sve svjesniji činjenice da Bosanci i Hercegovci odoše na Zapad, poslodavci oči upiru u one kojima smo mi Zapad. S druge strane, stopa nezaposlenosti u EU rekordno je niska (6% u septembru 2023.), a stopa slobodnih radnih mjesta porasla je 2022. na 2,9%, što je i više nego dvostruko u odnosu na nivo iz 2012.

    Demografske promjene pogoršat će probleme na tržištu rada EU-a. Broj radno sposobnog stanovništva smanjit će se s 265 miliona, koliko ih je bilo 2022., na 258 miliona 2030. godine.

    Zemlje EU-a na sve načine žele privući radnu snagu iz siromašnijih zemalja. Posljedice toga sve su izraženije i u BiH.

    Sve je više deficitarnih zanimanja, a na razne majstore čeka se mjesecima. Njihove usluge postaju sve skuplje. Poslovni lideri i dužnosnici u financijskom sektoru tvrde da je nedostatak kvalificiranih radnika jedan od ključnih čimbenika koji ometaju reindustrijalizaciju europskog gospodarstva.

  • Komentari dolaze usred pada industrijske proizvodnje, kao i rekordno niske nivoe nezaposlenosti širom EU-a. Industrijska proizvodnja manja je za 5,8% u odnosu na prošlu godinu, dok je nezaposlenost najniža u historiji i iznosi 5.9%, piše Euractiv.

    Govoreći o događaju koji su u ponedjeljak održale belgijske regionalne i savezne investicijske firme, visoki poslovni i financijski dužnosnici više su puta naglašavali važnost rješavanja nedostatka kvalificiranih radnika u EU.

    “Kada govorimo o temi reindustrijalizacije, trebamo shvatiti da u našim zemljama postoji mnogo znanja, ali ono nestaje s industrijom,” rekao je Michel Casselman, generalni direktor PMV-a, investicijskog ogranka flamanske vlade.

  • Naglasio je da sada postoji “velika potreba” da se zaštiti i njeguje “historija i znanje koji su još uvijek ovdje” prije nego što bude prekasno.

    Izbor zanimanja

    Tom Paemeleire, izvršni direktor norveškog proizvođača drva Kebony, kazao je da moraju “navesti sve ljude da rade zato što je ponekad lakše pronaći specijaliziranu osobu za istraživanje i razvoj nego rukovatelja strojevima”.

    Već godinama u BiH je problem mali broj učenika koji se upisuju u trogodišnje škole, odnosno na zanate. Mladi se češće odlučuju za poslove softverskih inženjera nego za zanate.

    To je problem koji se prelio na tržište rada. Možda se u idućem razdoblju stvari poprave, jer je činjenica da mladi vole čuti i zarade, a kad saznaju da dobar majstor može zaraditi više od nekoga s fakultetskom diplomom, to će im zvučati lijepo.

    Možda im to bude povod da se ne školuju za zavod nego za tražen i dobro plaćen posao.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje