Petak, 19. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

BiH pružena prilika od 20 milijardi eura, IPA donosi 14 milijardi, a plan rasta 6 milijardi

Preuzmite sliku

Pred BiH, u kontekstu procesa njezina pristupanja Evropskoj uniji, otvaraju se značajne prilike pretpristupnog finansiranja koje se ogledaju kroz dostupnost sredstava iz nekoliko fondova, od kojih su najvrjedniji IPA III (oko 14 milijardi eura) te novi plan rasta za zapadni Balkan koji će iznositi ukupno 6 milijardi eura (2 milijarde donacije i 4 milijarde eura kredita), piše Večernji list BiH.

Iako Evropska unija, kada govorimo o pretpristupnom finansiranju, ne pravi razliku između kandidata i potencijalnih kandidata, ključ povlačenja većih iznosa nalazi se u samim državama, pa tako i BiH, a koja će, ako bude napredovala na putu prema EU i provodila reforme koje se od nje traže ili će se tražiti nakon početka pregovora, dobiti i više prilika za korištenje pretpristupnih fondova, posebno iz okvira IPA III, koja je konkurentnija i nagrađuje rezultate.

Ista praksa će, kako stvari stoje, biti primijenjena i kada govorimo o novom planu rasta Evropske unije za zapadni Balkan, a čiji su detalji otkriveni tokom summita Berlinskog procesa u Tirani. Tada je, naime, objašnjeno kako će se sredstva iz ovoga plana dodjeljivati nakon provedenih reformi, a što u prijevodu znači da će prilike za dobivanje značajnijih iznosa u prvom redu ovisiti o sposobnosti svake od zemalja da usvaja europske standarde i europsku pravnu stečevinu u svoj zakonodavni okvir.

Stupovi plana

Kao što je poznato iz prethodnih izjava predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, plan će sadržavati četiri stupa, pri čemu su upravo treći i četvrti ključni kada govorimo o sredstvima iz evropske blagajne. Radi se o tome da će zemlje zapadnog Balkana kroz treći stup morati provoditi reforme i ispunjavati standarde Evropske unije, a onda kao nagrada dolazi četvrti stup koji pretpostavlja povećano finansiranje od EU-a. Von der Leyen je nedavno, nakon susreta s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krištom, također govorila o značaju plana rasta, naglasivši kako će on približiti gospodarstva i otvoriti nova radna mjesta.

– I, naravno, to je korak naprijed na putu pristupanja k punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Tako da mislim da je ovo prava ponuda u pravo vrijeme. Ako sve ovo uspijemo uraditi u okviru plana rasta, imamo kapacitet udvostručiti vaše gospodarstvo tokom jednog desetljeća. A znamo koliko je ekonomski prosperitet važan za funkcionisanje svake zemlje – kazala je. Za BiH su važna i prva dva stupa novoga plana jer otvaraju do sada neviđene prilike za domaće gospodarstvo, a naročito izvozno orijentisana poduzeća. Naime, prvi stup zamišljen je kao način uključivanja zemalja zapadnog Balkana u evropsko jedinstveno tržište te bi se na temelju toga otvorile perspektive u područjima kao što su e-trgovina ili kibernetička sigurnost, a pritom postoji i mogućnost olakšavanja trgovine robom i plaćanja. Želja je da jedinstveno tržište bude pokretač promjena, ne samo za zemlje koje su se već pridružile porodice nego i za one koje su tek na tom putu. Drugi stup odnosi se na zajedničko regionalno tržište koje bi moglo u dodatnoj mjeri osnažiti i unaprijediti gospodarske potencijale jugoistoka Evrope.

IPA III projekti

Istodobno, a u kontekstu postojećeg IPA III mehanizma, treba naglasiti kako se u skladu s novim IPA okvirom (IPA III 2021. – 2027.) sredstva izdvajaju na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice. Drugim riječima, nužno je da projekti imaju visok stupanj pripremljenosti, osim postojanja sektorskih cjelodržavnih strategija, jasnih provedbenih aranžmana i drugih elemenata, kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva.

Nadalje, ocjene dostavljenih projekata i izdvajanje sredstava povezani su i s reformskim procesima, što iziskuje visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama, objasnio je nedavno za Večernji list glasnogovornik Izaslanstva Evropske unije i Ureda posebnog predstavnika EU-a u BiH Ferdinand Koenig. U prvoj godini IPA III ciklusa (godišnji akcijski plan IPA 2021.) Komisija je dodijelila 73 miliona eura za BiH, dok je za godišnji akcijski plan IPA 2022. Komisija izdvojila 45,5 miliona eura. IPA III također uključuje 70 miliona eura iz paketa energetske podrške BiH, dodijeljenog u okviru godišnjeg akcijskog plana IPA 2023. BiH trenutno radi na izradi prijedloga programa projekata za IPA 2024. BiH bi svakako mogla računati i na više sredstava, no preduslov su unutarnja harmoniziranost i produktivan odnos razina vlasti koji donose mogućnost za provedbu reformi, a samim time jačaju konkurentnost Bosne i Hercegovine.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,