U Hrvatskoj je na početku godine zabilježen blagi pad potražnje za radnicima iz Bosne i Hercegovine koji se ipak, radije okreću Njemačkoj koja im nudi bolji finansijski paket i radne uslove.
Na početku ove godine nešto je manja potražnja za našim radnicima u Hrvatskoj, a i dalje su najviše traženi radnici u sektoru trgovine, građevine, ugostiteljstva i turizma, potvrdila je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
– Na portalu MojPosao.ba oglašavaju se svakodnevno poslodavci iz Hrvatske i trenutno se može pronaći preko šest stotina različitih oglasa za posao koji se odnose na lokaciju Hrvatske, međutim primjećujemo nešto manji pad u oglašavanju oglasa u ovom periodu godine nego što je to ranije bio slučaj – naglašava Jažić.
Pritom ističe da su u svakodnevnoj komunikaciji s kolegama u Hrvatskoj te da imaju informacije da su poslodavci iz Hrvatske i dalje zainteresirani za radnike iz BiH.
Ali znaju, dodaje, da je naše tržište prilično iscrpljeno te da se moraju okrenuti i dodatnim izvorima uvoza radne snage iz drugih zemalja, konkretno iz Azije (Nepal, Bangladeš, Filipini..).
U Hrvatskoj je na početku godine zabilježen blagi pad potražnje za radnicima iz Bosne i Hercegovine koji se ipak, radije okreću Njemačkoj koja im nudi bolji finansijski paket i radne uslove.
Na početku ove godine nešto je manja potražnja za našim radnicima u Hrvatskoj, a i dalje su najviše traženi radnici u sektoru trgovine, građevine, ugostiteljstva i turizma, potvrdila je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
Dalje navodi da je pored Hrvatske, Njemačka jedna od zemalja koja pokazuje interes za radnicima iz Bosne i Hercegovine.
– Istovremeno, najveći broj poslotražioca koji se odlučuju za rad u inozemstvu bira upravo Njemačku. Opće je poznato da se radna snaga iz Bosne i Hercegovine pokazala kao kvalitetna i marljiva u Njemačkoj, stoga nije iznenađujuće što njemački poslodavci nastoje privući još radnika iz naše zemlje. Također, budući da poslotražioci iz BiH mogu dobiti bolje radne uslove i finansijski paket u Njemačkoj, to predstavlja još jedan od mogućih razloga zašto se hrvatski poslodavci sada ne oglašavaju u tolikoj mjeri jer znaju da ne mogu konkurirati toliko tim uvjetima – rekla je Jažić.
Nadodaje da je u protekloj godini, pored Hrvatske i Njemačke, najveća potražnja za našim radnicima bila u Sloveniji, Srbiji, UAE, Austriji, Crnoj Gori, te Kuvajtu.
S druge strane, zbog manjka radne snage na našem tržištu rada, poslodavci su primorani potražiti i druge načine pronalaska radnika, pa u skladu s tim svjedočimo tome da se i domaći poslodavci iz određenih sektora okreću uvozu radne snage.
– Za sada se to najviše odnosi na sektore građevine i proizvodnje. Naša agencija za posredovanje u zapošljavanju ne pruža još uvijek ove usluge, već domaći poslodavci direktno stupaju u kontakt s inozemnim agencijama koje izvoze radnike iz svojih zemalja – naglašava Jažić.
Kako kaže, prema informacijama s kojima raspolažu u razgovoru s poslodavcima, najčešće su potrebni profili građevinskih radnika, a zemlje iz kojih najčešće dolaze su: Turska, Bangladeš, Indija i Filipini.
Najtraženija zanimanja u BiH
Što se tiče zanimanja koja su lani bila najtraženija u BiH to su:
1. Agent u pozivnom centru (call agent)
2. Trgovac / Prodavač
3. Komercijalista/unapređivač prodaje
4. Vozač (sve kategorije)
5. Skladištar
6. Radnik u proizvodnji
7. Konobar/Šanker
8. Voditelj prodaje / Menadžer prodaje
9. Bravar/cjevar/zavarivač/tesar
10. Kuhar
Najveća promjena na listi najtraženijih zanimanja dogodila se na 6. mjestu, na kojem su radnici u proizvodnji, jer ranije ova pozicija uopće nije ulazila u prvih 10 zanimanja, naglašava Jažić.
Uz to, povećana je potražnja za vozačima svih kategorija (posebno C i E), te radnicima u logistici poput skladištara/magacionera.
Najmanje se traže radnici u poljoprivredi, a najviše radnika nedostaje u ugostiteljstvu
Najmanje su bili traženi radnici iz kategorije poslova: poljoprivreda – ribarstvo – šumarstvo, umjetnost i dizajn, veterina, nekretnine, ekologija i zabava.
Zanimanja koja najviše nedostaju na tržištu rada, odnosno smatraju se deficitarnim pripadaju različitim sektorima, od ugostiteljstva i turizma (konobari, kuhari i pomoćno osoblje), zatim razni profili zanatskih i građevinskih radnika (zavarivači, bravari, tesari, zidari, vodoinstalateri, električari i inžinjeri građevine..), biotehnologija i farmacija (medicinski predstavnici, diplomirani- farmaceuti i farmaceutski tehničari), radnici u proizvodnji, transport i logistika (vozači kamiona) do IT sektora (administratori baza podataka za IT, mrežni, sistem i DevOps inžinjeri), zaključila je Jažić.
