Tuzla će uskoro dobiti rekonstruisan most koji je ujedno simbol 'grada na zrnu zoli'. Most prvog tuzlanskog kipara Franje Ledera zasjat će starim sjajem pred 90. godišnjicu otkako krasi ovaj grad.
Tuzlanski.ba čitaocima otkriva budući izgled rekonsturisanog mosta "Kipovi" za čije uređenje grad Tuzla izdvaja 148.877,82 KM.
Prema planu, radovi će trajati oko 60 dana.
Kako je iz Službe za komunalne poslove najavljeno rekonstrukcija će obuhvatiti niz važnih zahvata, uključujući sanaciju pješačkog dijela mosta, sanaciju pogleda i rubova mosta, armirano-betonske ograde mosta, te armirano-betonskih postamenata kipova.
Također, radovi uključuju izradu hidroizolacije mosta i vertikalnog dijela ograde mosta.
Prema prikazanom izgledu, na mostu će biti postavljene klupe za odmor, žardinjere sa cvijećem, te drvored koji će osim estetskog imati namjenu pružanja hlada u toplim danima.
O važnosti mosta "Kipovi" za Tuzlu i njegove građane svjedoči činjenica da ovaj most od svog postojanja koje datira 88 godina postao sinonim jednog grada i jedan od glavnih motiva koji ukrašava razglednice i umjetničke slike.
Most "Kipovi" na rijeci Jali, 1936. godine izradio je prvi prvi tuzlanski kipar Franjo Leder tridesetih godina prošlog stoljeća. Tako su se ostvarila nastojanja načelnika Muratbega T. Zaimovića da u gradu napravi nešto jedinstveno.
U stručnom radu Hatidže Fetahagić naziva "Gradnja mosta s kipovima na rijeci Jali" navodi se: ''Jala se znala uzjoguniti za kišnih dana ili otapanja snijega, te izliti iz svog korita inačiniti štetu građanima, a znala je u ne tako davna vremena i odnijeti mostove iznad sebe. Upravo to se desilo 1933. godine kada je Jala odnijela dva mosta usljed olujnog nevremena. Jedan se nalazio u Vršanima, a drugi u samom centru Tuzle, kod Jalske džamije. Tri godine kasnije (1936) Tuzla je dobila novi most, koji je i danas najljepši od svih mostova u Tuzli''.
Most je u svojih skoro 90 godina postojanja nekoliko puta renoviran, rađene su sanacije, revitalizacije i rekonstrukcije mosta i kipova.
U martu 1980. godine u okviru izgradnje Južne magistrale kroz grad most je izgubio cestovnu, a dobio funkciju pješačkog mosta, koju je zadržao i do danas. U maju 1987. godine rađena je revitalizacija mosta sa kipovima, kada su rađeni zaštitini radovi (novi asfalt, nova ograda i zaštitni radovi na kipovima), navodi se u radu Hatidže Fetahagić.
Jasno je da je ovo most sa bogatom historijom i još većim značajem za Tuzlu i Tuzlake zbog čega svi željno iščekuju novi izgled simbola Tuzle. (Tuzlanski.ba)
