Slab rad štitne žlijezde čest je uzrok debljanja, umora, kao i neobjašnjivih bolova, a povezuje se i s ozbiljnim bolestima, uključujući povećan rizik od demencije. Ipak, kažu stručnjaci, mogu proći godine dok se stanje ne dijagnosticira, a za simptome se često okrivljuje depresija ili menopauza.
Štitna proizvodi dva ključna hormona – trijodtironin (T3) i tiroksin (T4) – koji pomažu regulirati ključne tjelesne funkcije, uključujući otkucaje srca, temperaturu i raspoloženje.
Pretjerano aktivna štitna (hipertireoza) je kada su nivoi ovih hormona previsoki, što uzrokuje simptome poput lupanja srca, brzog gubitka težine, znojenja i svrbeža. Puno je češća hipotireoza, gdje žlijezda proizvodi premalo hormona, što dovodi do debljanja, umora, osjećaja hladnoće, zatvora te suhe kože i kose.
Žene imaju deset puta veću vjerovatnost da će biti pogođene od muškaraca, iako nije jasno zašto – a najčešći okidač za oba problema sa štitnom je autoimuno stanje, gdje tijelo pogrešno napada tkivo štitne.
Ostali uzroci uključuju nedostatak joda, lijekove kao što je amiodaron za poremećaje srčanog ritma, a mogu je potaknuti i virusne infekcije, uključujući Covid-19.
Ako se ne liječe, stanja štitne mogu imati razoran učinak na zdravlje. Godine 2022. istraživanje u časopisu Neurology povezalo je nedostatak štitne u kasnijem životu s 81 posto povećanim rizikom od razvoja demencije.
Zbunjujući simptomi
Ipak, potrebno je u prosjeku 4 i po godine da se dijagnosticira stanje štitne, prema studiji koju su 2023. godine proveli istraživači sa Univerziteta Aberdeen. Dio problema je u tome što širok raspon simptoma poremećaja štitne može značiti da se lako pogrešno dijagnosticira – često kao menopauza ili problemi s mentalnim zdravljem, prema dobrotvornoj organizaciji The British Thyroid Foundation.
Međutim, složenost stanja navela je stručnjake da izraze zabrinutost da se, dok se nekim pacijentima ne postavlja dijagnoza, što je zabrinjavajuće, drugima postavlja pretjerana dijagnoza i pretjerano se liječe, s potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Dr. Salman Razvi, konzultant endokrinolog i viši klinički predavač na Univerzitetu Newcastle, kaže da se problem djelomično svodi na činjenicu da je definicija “normalne” funkcije štitne “minsko polje”. Iako postoji široki “referentni raspon” za “normalno”, laboratoriji za testiranje ponekad koriste malo drugačije raspone — što znači da, teoretski, rezultati i dijagnoze mogu varirati ovisno o tome gdje imate test.
Ova 4 simptoma mogu otkriti da je za vaše loše raspoloženje i umor kriva štitna
Drugi je problem što se uzorci korišteni za stvaranje ovih referentnih raspona često uzimaju od zdravih, mladih dobrovoljaca, dok u stvarnom životu “liječimo starije ljude i ljude na različitim lijekovima koji bi mogli djelovati na rezultate”, dodaje.
“Drugim riječima, ono što je normalno ili nenormalno za svakog pacijenta možda nije u skladu s referentnim rasponom, a na temelju njihove dobi ili općeg zdravlja, nekima bi moglo koristiti liječenje na nižem pragu, dok drugima možda uopće ne bi bilo potrebno liječenje,” kaže Dr Razvi.
Čini se da nedavna istraživanja to potvrđuju. Istraživanje objavljeno u časopisu Plos One 2022. godine, koja je analizirala uzorke krvi na TSH i T4 kod 100.000 ljudi, zaključila je da se “nivoi hormona štitne mijenjaju u toku života osobe i variraju između spolova”.
Visoki nivoi TSH i niski nivoi T4 upućuju na premalo aktivnu štitnu, ali “kada ste u 80-ima, malo visoki nivo TSH ne izgleda kao da je povezana s bilo kakvom štetom”, kaže dr. Razvi.
Pacijenti koji su stariji također mogu biti osjetljiviji na neželjene nuspojave prevelike količine levotiroksina, kao što su osteoporoza i fibrilacija atrija. Čak, istraživanje iz 2017. objavljena u New England Journal of Medicine, koja je uključivala 700 starijih od 65 godina s graničnom hipotireozom, pokazala je da liječenje levotiroksinom nije poboljšalo ključne simptome kao što je umor.
“Možda ćemo morati malo više tretirati mlade ljude nego što to činimo, a starije malo manje. Za mlađe ljude: u 40-ima i 50-ima, postoje dokazi da bi liječenje ove granične ili subkliničke funkcije štitne moglo poboljšati kardiovaskularne ishode, na primjer,” kaže dr. Taylor.
Liječenje je posebno važno u trudnoći
Postoje situacije u kojima je važnije liječiti čak i najmarginalnije promjene u funkciji štitne, kao što je u toku trudnoće. Godine 2021., istraživanje britanskih doktora, objavljeno u časopisu The Lancet, sugeriralo je da bi žene koje imaju ponovljeni pobačaj – tri ili više prekida trudnoće zaredom – trebale testirati funkciju štitne, čak i ako nemaju druge simptome hipotireoze.
“Sada postoje dokazi koji upućuju na to da subklinička hipotireoza povećava rizik od pobačaja i nepovoljnih ishoda trudnoće, poput prijevremenog poroda i preeklampsije“, kaže Rima Dhillon-Smith, jedna od istraživačica i specijalistica opstetricije i ginekologije u Birminghamskoj bolnici za žene i djecu.
Štitna deblja ili debljina remeti rad štitne?
Neželjeno debljanje čest je okidač za sumnju na nedovoljan rad štitne. No dok hipotireoza može uzrokovati gomilanje kilograma, postoje neki prijedlozi da odnos ide u oba smjera, da u nekim slučajevima debljanje remeti rad štitne. (Ordinacija.hr)
