Utorak, 16. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Ovaj česti konzervans u hrani možda nije toliko bezopasan kao što se dosad vjerovalo

Preuzmite sliku

Novo istraživanje pobudilo je zabrinutost zbog uobičajenog konzervansa nisina i njegovog uticaja na tijelo.

U nedavnom istraživanju koje su proveli istraživači sa Univerziteta Chicago i Univerziteta Illinois Urbana-Champaign, izrazili su zabrinutost u vezi s uticajem uobičajenog konzervansa nisina, koji se nalazi u raznim prehrambenim proizvodima, na mikrobiom ljudskih crijeva.

Nisin je, u biti, antibiotik koji se već dugo dodaje našoj hrani, ali nije dobro proučeno kako bi mogao uticati na naše crijevne mikrobe, pojašnjava mikrobiolog Zhenrun Zhang.

Potencijalno ometanje zdravog mikrobioma

Nisin, kategorizovan kao lantibiotik (mali termostabilni peptid, op. ur.), poznat je po svojoj upotrebi u sprječavanju kontaminacije hrane. Istraživanje je, međutim, istraživalo šest tvari sličnih nisinu protiv korisnih i štetnih bakterija iz ljudskih crijeva. Rezultati su bili različiti, pri čemu je svaki lantibiotik uticao, i na patogene, i na komenzalne bakterije koje podržavaju zdrava crijeva. Istraživanje je objavljeno u časopisu ACS Chemical Biology.

Ovo je istraživanje jedno od prvih koje je pokazalo da su crijevni komenzali (bakterije koje sprječavaju kolonizaciju i prevladavanje mikroorganizama, op.ur.) osjetljivi na lantibiotike i ponekad su osjetljiviji od patogena, naglašava Zhang. Istraživanje postavlja pitanja o uticaju konzervansa i konzervirane  hrane na zdravlje želuca.

Neželjene posljedice

Iako je preuranjeno zaključiti da su konzervansi u hrani štetni, istraživanje naglašava mogućnost neželjenih posljedica na zdravlje crijeva zbog tih hemikalija. Zhang stoga izražava zabrinutost zbog trenutnih razina lantibiotika u hrani.

S nivoima lantibiotika koji su trenutno prisutni u hrani, vrlo je vjerovatno da bi mogli uticati i na zdravlje naših crijeva, kaže.

Historijski gledano, konzervansi za hranu evoluirali su od osnovnih aditiva poput soli i alkohola do složenijih sastojaka koji sprječavaju rast bakterija i plijesni, produžujući rok trajanja hrane. Nedavna istraživanja sugerišu da metode obrade hrane mogu imati različite implikacije na naše cjelokupno zdravlje. No, ostaje neizvjesno uzrokuju li povećane količine lantibiotika u prerađenoj hrani posredno štetu, budući da postoji i njihova prirodna proizvodnja u ljudskim crijevima.

Čini se da lantibiotici i bakterije koje proizvode lantibiotike nisu uvijek dobri za zdravlje, pa tražimo načine da se suprotstavimo potencijalnom lošem uticaju dok iskorištavamo njihova korisnija antimikrobna svojstva, zaključuje Zhang. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje