Ponedjeljak, 22. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Novo istraživanje pokazalo: Mlađe generacije imaju veći mozak, evo šta to znači

Preuzmite sliku

U zadnjih sto godina smo kao ljudska vrsta postali viši, na nekim područjima svijeta za čak 15 do 20 centimetara u prosjeku. No, izgleda da mlađe generacije nisu dobile na centimetrima samo u visini – već i u volumenu mozga što bi, prema novom istraživanju, moglo smanjiti rizik od demencije.

Naime, naučnici su snimali mozgove više od 3000 Amerikanaca, u dobi od 55 do 65 godina i otkrili da oni rođeni 1970-ih imaju 6.6 posto veći ukupni volumen mozga od onih rođenih 1930-ih.

Pripadnici generacije X također su imali gotovo 8 posto veći volumen bijele tvari i 15 posto veći obujam površine sive tvari. Dodatno, mlađim generacijama se za 5.7 posto povećao hipokampus, koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju, piše Science Alert.

U posljednje tri decenije se učestalost demencije u SAD-u i Europi smanjila za 13 posto

“Izgleda da decenija u kojem se neko rodi djeluje i na veličinu i potencijalno na dugoročno zdravlje mozga. Mada genetika ima primarnu ulogu u određivanju veličine mozga, naše istraživanje je pokazalo da na to mogu dejlovati i vanjski faktori, kao što su zdravstveno stanje, društveni uticaji, kultura i obrazovanje”, kazao je neurolog Charles DeCarli sa Univerziteta California Davis.

  • Demencija je sporo, progresivno propadanje mentalnih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje i rasuđivanje. Od nje u današnje doba oboli više desetaka miliona ljudi širom svijeta, a s obzirom na to da globalna populacija stari, postoji strah da bi se broj oboljelih u par desetaka godina mogao i utrostručiti.

    No, izgleda da situacija ne ide na gore, kao što se mislilo. Naime, u posljednjih trideset godina se učestalost demencije u SAD-u i Evropi svakoga desetljeća smanjila za oko 13 posto. Izgleda da mlađe generacije, vjerovatno zbog zdravijeg načina života, imaju manji rizik od ovog oboljenja. No, možda su tu u pitanju i drugi uzroci.

    Dobrobiti većeg mozga 

    U toku demencije se smanjuje siva tvar u mozgu, odnosno korteks. S obzirom na to da oboljeli mozak s vremenom gubi volumen, logično je da bi veći početni obim mogao pružiti određenu zaštitu od demencije ili je barem usporiti. Prijašnja istraživanja su, npr. pokazale da ljudi s većom glavom koji boluju od Alzheimera imaju bolje kognitivne funkcije od onih s manjom, a s istom bolešću.

  • Kako bi vidjeli može li veličina mozga objasniti manju učestalost demencije kod mlađih generacija, DeCarli i njegovi kolege analizirali su podatke prikupljene u toku istraživanja Framingham Heart Study, koje je pratilo zdravlje Amerikanaca rođenih između 1930. i 1980. godine.

    Kada su sudionici bili u dobi od 55 do 65 godina, što se dogodilo između 1999. i 2019., napravljena im je magnetska rezonancija mozga. Ti su podaci bili dostupni tek u oktobru 2023. Analiza je pokazala da mlađe generacije imaju veći volumen mozga.

    Naučnici nisu usporedili samo mozgove onih rođenih 1930-ih i 1970-ih. Analizirali su i podatke 1145 ispitanika slične dobi rođenih 1940-ih i 1950-ih. I ovi nalazi su ukazali na stalan i dosljedan porast volumena mozga.

    “Veće moždane strukture mogu odražavati bolji razvoj i zdravlje mozga te ublažiti učinke moždanih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove bolesti i srodnih demencija”, navodi DeCarli.

  • Faktori koji djeluju na zdravlje mozga: tjelovježba, prehrana, zarada…

    Treba napomenuti da veći obim mozga nije nužno garancija boljih kognitivnih sposobnosti. Na zdravlje našeg moždanog aparata mogu djeloavti i drugi faktori poput tjelovježbe i zdravog načina života. Vježbanje može imati pozitivan učinak, a negativan – loša prehrana, konzumacija alkohola i društvena izolacija.

    Na naše moždane sposobnosti može djelovati i zarada. U toku nedavnog istraživanja o siromaštvu, otkrivena je veza između niskih primanja i bržeg propadanja bijele moždane tvari. Mada nivoi bijele tvari opadaju s godinama, izgleda da život u siromaštvu ubrzava taj proces.

    Švicarski naučnici su promatrali analizirali podatke 751 osobe u dobi između 50 i 91 godine i ustanovili da oni u siromašnijim kućanstvima na MRI snimkama imaju više znakova starenja bijele tvari u mozgu i niže rezultate na kognitivnim testovima.

    Istraživanje naziva Trends in Intracranial and Cerebral Volumes of Framingham Heart Study Participants Born 1930 to 1970 objavljeno je u časopisu JAMA Neurology. (Index.hr)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje