Utorak, 16. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

Preuzmite sliku

Novi način identifikacije osoba kojima prijeti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora.

Rizik od moždanog udara moguće je smanjiti uz pomoć novorazvijene metode koja pomaže ljekarima da identificiraju pacijente s rizikom od nepravilnog otkucaja srca, poznatog kao atrijalna fibrilacija. Iako nije opasno po život, ovo stanje do 5 puta povećava rizik od prolaznog ishemijskog napada ili moždanog udara.

Rezultati studije

Tim istraživača s University of East Anglia razvio je novu „alatku“, a rezultati studije objavljeni su 27. avgusta u ”European Journal of Preventive Cardiology”. Kako je navedeno, novi način identifikacije osoba kojima prijeti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora, koji mogu da predvide koji će pacijenti imati atrijalnu fibrilaciju.

Ti faktori su:

– starija životna dob

– viši dijastolni (donji) krvni pritisak

– problemi s koordinacijom

– funkcija gornje lijeve komore srca.

Na osnovu ovih faktora naučni tim je kreirao jednostavan alat za ljekare koji će koristiti u praksi kako bi identificirali osobe pod visokim rizikom.

Vodeći istraživač profesor Vasilios Vasiliou s University of East Anglia Norwich Medical School smatra da je veoma važno identificirati ko je pod visokim rizikom i ko ima veću vjerovatnoću da će razviti atrijalnu fibrilaciju.

Specifičan tretman

– To zahtijeva specifičan tretman antikoagulansima, poznatim kao razrjeđivači krvi, kako bi se smanjio rizik od budućih moždanih udara. Pacijenti koji su imali moždani udar obično se podvrgavaju višestrukim analizama kako bi se utvrdio uzrok moždanog udara, jer to može da utječe na dugoročno liječenje. Te analize podrazumijevaju produženo praćenje srčanog ritma pomoću malog implantabilnog uređaja, koji se zove loop recorder, i ultrazvuka srca, odnosno ehokardiograma.

Istraživački tim je prikupio podatke od 323 pacijenta širom istočne Engleske, liječenih u Cambridge University Hospital, koji su imali moždani udar bez identificiranog uzroka – poznat kao embolijski moždani udar neodređenog izvora. Analizirali su medicinsku dokumentaciju, kao i podatke o produženom praćenju srčanog ritma, a proučavali su i njihove ehokardiograme.

– Utvrdili smo za koliko od ovih pacijenata je otkrivena atrijalna fibrilacija do tri godine nakon moždanog udara i nastavili da vršimo detaljnu procjenu kako bismo utvrdili da li postoje specifični parametri koji su u vezi sa identifikacijom atrijalne fibrilacije. Identificirali smo četiri parametra koja imaju veze s razvojem atrijalne fibrilacije, a koja su konstantno bila prisutna kod pacijenata koji su imali ovu aritmiju. Zatim smo razvili model koji se može koristiti za predviđanje ko će pokazati atrijalnu fibrilaciju u naredne tri godine, pa samim tim i biti u većem riziku od drugog moždanog udara u budućnosti – objasnio je profesor Vasilios Vasiliou i istakao da je nova metoda „veoma lak alat koji svaki ljekar može da koristi u kliničkoj praksi“.

Srčani ritam

– On potencijalno može da pomogne doktorima da pruže ciljaniji i efikasniji tretman ovim pacijentima, kao i da izdvoje ljude s većim rizikom od atrijalne fibrilacije koji bi mogli da imaju koristi od produženog praćenja srčanog ritma i ranije antikoagulacije kako bi se spriječio budući moždani udar.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje