Kao ohrabrujuća vijest za ljude koji se oporavljaju od poremećaja ovisnosti o alkoholu, novo istraživanje pokazuje koliko brzo mozak može popraviti svoju strukturu nakon što prestane piti.
Osobe s poremećajem konzumacije alkohola (AUD – alcohol use disorder) imaju tendenciju istanjivanja mozga u regijama korteksa. Naborani vanjski sloj mozga kritičan za mnoge kognitivne funkcije višeg reda, piše Science Alert.
Američka studija otkrila je da oni koji prestanu piti vremenom dobijaju kortikalnu debljinu. Kroz 7,3 mjeseca kortikalna debljina usporediva s onima bez AUD-a, prenosi Tuzlanski.ba.
Prethodna istraživanja su pokazala da se neke regije mogu oporaviti kada neko prestane piti, ali nije bilo jasno koliko brzo dolazi do oporavka
“Nekoliko longitudinalnih studija koje istražuju promjene kortikalne debljine tokom apstinencije od alkohola ograničene su na prvi mjesec trijeznosti”, pišu stručnjaci sa Stanforda.
“Međutim, oporavak regionalne kortikalne debljine tokom dužeg razdoblja apstinencije od alkohola(npr. duže od 6 mjeseci) nije poznat.”
Procjenjuje se da 16 miliona ljudi u SAD-u pati od ovog poremećaja. To je veliki javnozdravstveni problem, a razumijevanje ovog složenog poremećaja važno je za liječenje, prevenciju i smanjenje stigme.
Promjene u strukturi i funkciji mozga tokom hronične konzumacije alkohola mogu ljudima otežati prestanak pijenja, uprkos njihovim najboljim namjerama. Na primjer, prefrontalni korteks – područje uključeno u planiranje i donošenje odluka – može postati manje aktivno, što otežava osobama s AUD-om donošenje zdravih odluka.
Naučno istraživanje
Naučnici su ispitali kako neka zdravstvena stanja, poput historije pušenja, psihijatrijska stanja i poremećaji ovisnosti o supstancama utiču na dugotrajnije promjene debljine kortikalne kore kod ljudi koji se oporavljaju od spomenutog poremećaja.
88 osoba s ovim poremećajem sudjelovalo u istraživanju, podvrgnuti su skeniranju mozga u tri faze asptinencije: nakon 1 sedmice, 1 mjeseca i 7,3 mjeseca. Neki sudionici su se pridružili nakon 1 mjeseca, što znači da 23 osobe nisu imale skeniranje nakon 1 sedmice, a samo 40 od ukupno 88 nastavilo je apstinirati od alkohola tokom cijelog razdoblja.
Također su pregledali 45 osoba koje nikada nisu imali AUD, izmjerivši njihovu kortikalnu debljinu na početku istraživanja i ponovno, otprilike, 9 mjeseci kasnije kako bi potvrdili da su izmjerena područja ostala ista.
Za promatranje mozgova sudionika korištena je vrsta magnetske rezonancije (MRI) koja je korisna za dobijanje jasnih slika unutrašnje strukture tijela. Istraživači su zabilježili kortikalnu debljinu za 34 regije, usrednjavajući mjerenje na lijevoj i desnoj hemisferi mozga.
Oporavak kortikalne debljine kore kod osoba sa spomenutim poremećajem nakon apstinencije od alkohola u trajanju od 7,3 mjeseca bio je priličan.
Kortikalno zadebljanje događalo se sporije u nekim dijelovima mozga kod ljudi s poremećajem koji su također imali visoki krvni pritisak ili visok holesterol. Isto je vrijedilo i za ljude s ovim poremećajem koji su trenutni pušači.
Prestanak pušenja također može doprinijeti oporavku kortikalne debljine
Dobijeni rezultati daju ohrabrenje i novo razumijevanje oporavka mozga nakon prestanka korištenja alkohola, iako zbog male veličine uzorka, možda, ih nije moguće generalizirati. Također, važno je napomenuti da ovi nalazi ne pokazuju jesu li promjene imale ikakvog uticaja na funkciju mozga.
“Potrebne su veće longitudinalna istraživanja kako bi se ispitali neurokognitivni i psihosocijalni korelati oporavka kortikalne debljine tokom kontinuirane apstinencije od alkohola u AUD-u”, piše tim stručnjaka.
Autori istraživanja također ističu i to da su varijable koje nisu uzeli u obzir, poput genetike, tjelesne aktivnosti i zdravlja jetre i pluća kod ispitivanih ljudi, mogle uticati na njihove nalaze.
“Ovi podaci pružaju klinički relevantne informacije o korisnim učincima dugotrajne trijeznosti na morfologiju ljudskog mozga”, zaključuju autori , “i pojačavaju adaptivne učinke oporavka AUD-a temeljenog na apstinenciji od alkohola.”
