Terapija antidepresivima i elektroškovima, kada je uspješna, može da promijeni strukturu mozga na bolje za smo šest sedmica – tvrde njemački naučnici.
Ukoliko zaista postoji jaka veza između strukture ljudskog mozga i depresije, to bi moglo ozbiljno pomoći u poboljšanju dijagnoze i liječenja, smatraju istraživači.
Nova naučna studija, predstavljena na godišnjem Evropskom koledžu za neuropsihofarmakologiju u Beču, sugeriše da su neke od strukturnih karakteristika mozga pronađenih kod pacijenata sa težim depresivnim poremećajima ublažene kada je liječenje antidepresivima bilo uspješno.
Kako prenosi portal “ScienceAlert“, prije nego što su počeli sa metodama za liječenje depresije kod 109 pacijenata mozak je skeniran magnetnom rezonancom.
Zatim su pacijenti liječeni elektro-terapijom, psihološkom terapijom, antidepresivima ili kombinacijom svih terapija.
Šest nedjelja nakon prvog skeniranja, pacijentima je ponovo skeniran mozak.
Rezultati “prije i poslije” upoređeni su sa građom i stanjem mozga 55 zdravih učesnika.
Autori studije otkrili su da pacijenti sa najvećim poboljšanjima simptoma takođe pokazuju najviše strukturnih promjena u mozgu.
Poslije šest sedmica, povezanost između neurona u određenim dijelovima njihovog mozga se povećala, a ovi efekti su bili nezavisni od izbora načina liječenja.
“Bili smo iznenađeni brzinom odgovora. Nemamo objašnjenje kako se te promjene dešavaju niti zašto bi se one dešavale sa tako različitim oblicima liječenja” – objašnjava psihijatar Jonathan Repple sa Univerziteta u Frankfurtu.
Naučnici su stekli utisak da je elektro-terapija imala najveći efekat. Ipak, ovaj metod donosi i najviše neželjenih efekata, pa zato naučnici i dalje pokušavaju da pronađu najuspješniji tretman.
Elektro-terapija funkcioniše tako što propušta električnu struju kroz pacijentov mozak dok je pod opštom anestezijom, a u studijama na miševima pokazalo se da terapija poboljšava komunikaciju između neurona u određenim dijelovima mozga.
Istraživači sa Univerziteta “Johns Hopkins” nedavno su otkrili čak i nove moždane ćelije koje se razvijaju u hipokampusu miševa tretiranih ovom metodom.
Studije među ljudima pokazuju slične rezultate. U 2015. godini, na primjer, otkriveno je da elektro-terapija “formira” moždane strukture nekih pacijenata sa težim depresivnim poremećajima, preoblikujući neuronske veze u njihovom amigdalnom području i hipokampusu.
Antidepresivi su, u međuvremenu, povezani sa neuralnim oporavkom u hipokampusu i prefrontalnom korteksu, a elektro-terapije su povezivane sa izmijenjenom aktivacijom mozga u prefrontalnom korteksu i prekuneusu, što je povezano sa mentalnim slikama i pamćenjem.
Uprkos tome što su zasnovani na dokazima, ovi tretmani depresije nisu uvijek jednako efikasni, niti obavezno dovode do istih nivoa strukturnih promjena u mozgu kod svakog pacijenta – navode stručnjaci.
Mozak je veoma složena struktura, a ljudske emocije same po sebi prilično su zamršene. Spajanje mozga i emocija je veoma izazovan posao.
Psihijatar Eric Ruhe navodi da njemačka studija pokazuje kako struktura mozga pacijenata sa ozbiljnom kliničkom depresijom nije tako fiksirana kao što se mislilo i da ljekari mogu da poboljšaju strukturu mozga u kratkom vremenskom okviru – za oko šest sedmica.
