Sa preko 800 miliona aktivnih korisnika širom svijeta, političke ličnosti su se okrenule TikToku kao novom načinu da privuku mlađu, digitalno angažiraniju publiku zarad vlastitih interesa. 

TikTok, popularna platforma društvenih mreža poznata po formatu kratkog, dinamičnog video sadržaja, postala je iznenađujući igrač u političkoj areni.

Jedan od razloga zašto je TikTok bio toliko privlačan političarima je njegova intrigantna sposobnost da brzo i efikasno dijeli poruke široj publici. Algoritam platforme i viralna priroda olakšavaju video zapisima da dosegnu hiljade, ako ne i milione korisnika u kratkom vremenskom periodu.

Ovo je učinilo TikTok moćnim alatom za političare koji žele da se povežu sa biračima, posebno mlađima koji se možda ne informišu preko tradicionalnih oblika medija. Osim toga, TikTokova korisnička baza je mlađa, a većina korisnika je u dobi između 10 i 29 godina.

Političarima je teško doći do te populacije standardiziranim putem, što ga čini atraktivnim za one koji žele da se približe sljedećoj generaciji glasača.

Žarište kontraverzi

Kreiranjem zabavnog i zanimljivog sadržaja, političari se mogu povezati s mlađom publikom na način koji je prilagođen njihovim interesima. Međutim, uloga TikToka u politici nije prošla bez kontraverzi.

Platforma je pod strogim nadzorom zbog rukovanja dezinformacijama, što je dovelo do zabrinutosti zbog sve češćeg širenja političke propagande. TikTok je optužen za cenzuru određenog sadržaja, ugrožavajući slobodu govora i mogućnosti otvorenog dijaloga.

Od gafova i neugodnih trenutaka do optužbi za nemar i sebičnost, političari se često bore da se snađu u nijansama neistražene platforme i da se pri tome povežu s korisnicima na smislen način. Uprkos ovim izazovima, TikTok nastavlja da igra sve veću ulogu u politici. U digitalnoj arhivi viralnih plesova i video zapisa za sinhronizaciju, politički komentari i aktivizam došli su do punog izražaja.

“Ja, i?”

“Kada izostanu sankcije političari postaju neosjetljivi na kritiku. Ponekad su i jako cinični. To ponajbolje ilustruje izjava jednog od dugogodišnjih “vladara” kada su ga novinari suočili sa ozbiljnim slabostima i greškama, a on odgovorio: “Ja, i?”“, objašnjava analitičar i psiholog Ibrahim Prohić.

Aludirao je time na slučaj kada je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), 2020. godine odgovarao na novinarska pitanja o aferi u koju je uključen [jedan od njegovih saradnika] Asim Sarajlić i rekao da on neće biti sankcioniran sa dužnosti gdje ga je “narod izabrao” jer je “ranjavan”.

Zaobišao je pri tome situaciju da je obični čovjek koji je u to vrijeme skupljao drva kako bi pomogao porodici bio u zatvoru. Ovaj video ubrzo je postao viralan i žestoko kritikovan među korisnicima TikToka.

Žarište kontraverzi

Kako se TikTok ubrzano razvija, bit će zanimljivo posmatrati kako će političari koristiti platformu za povezivanje s biračima u cilju oblikovanja novog javnog mnijenja, posebno u godini u kojoj slijede izbori u zemljama sa više od polovine svjetskog stanovništva.

TikTok je postao žarište kontraverzi, posebno kada su u pitanju političke primjese. Zloupotrebom trendova, brojni političari se zbog svojih postupaka na popularnoj platformi suočavaju s negativnim reakcijama javnosti.

Evropska komisija je zabranila korištenje aplikacije društvene mreže TikTok za svoje zaposlenike zbog sigurnosnih razloga. Platformu nisu zaobišle kritike ni u slučaju praksi prikupljanja podataka.

Najveći je sakupljač, što ga izdvaja od bilo koje druge društvene mreže ili servisa za razmjenu poruka, objavljeno je u studiji kompanije za cyber sigurnost Internet 2.0.

U SAD-u je također zabranjeno korištenje TikToka na uređajima koji se koriste za službene usluge.

Kriza političkog faktora u BiH

Kad je u pitanju društvena kriza u Bosni i Hercegovini, Prohić smatra kako je njena bit zapravo kriza političkog faktora.

“Historiju “bolesti bh. društva” kompletira međunarodna zajednica. Etablirane politike u Bosni i Hercegovini su svele politiku na puki klijentelizam. Ubile su svaku ideologiju i ignoriraju princip kompetentnosti.

Njihova ideologija je lični i partikularni interes. Opšti ili javni interes je van fokusa. To su autokratski vođene stranke sa sindromom dugotrajnih vođa koji imaju apsolutnu moć“, rekao je Prohić.

U Evropi ne postoji društvo sa neefikasnom vlasti koja ima nedopustivu lakoću vladanja, kao što je slučaj u Bosni i Hercegovini, mišljenja je.

“U tako komfornoj situaciji od važnosti je posmatrati i ponašanje političara u javnom prostoru, odnosno u medijima i na društvenim mrežama. Njihovo ponašanje je rezultanta nekompetentnosti, odsustva vanjske kontrole, sankcija te primitivizma i bahatosti.”

U praksi, prema riječima analitičara, postavljaju maksimalističke ciljeve – ne žele kompromis, a i kad se to dogodi, ne pridržavaju se dogovorenog. Ključni alat održavanja na vlasti je produkcija konflikata.

“Nijedna vlast, bez obzira na ideološku matricu i politički program, neće za opšti interes učiniti ništa dok je na to ne prisili javnost.”

“Ljudi su ogoljeni”

“TikTok i ostale najposjećenije društvene mreže imaju u biti iste motive. Kreiranje javnosti u skladu sa skrivenim motivima i interesima (političkim ili ekonomskim). Sve društvene mreže imaju prvenstveni cilj prikupiti podatke o ljudima, njihovim potrebama, željama, preferencijama, stavovima i slabostima.

Razlika je samo u tome u koje svrhe se koriste tako dobijene spoznaje. Izgubljena je privatnost. Ljudi su ogoljeni”, primjećuje Prohić.

Alati kojima se služe političari su kontinuirano produciranje straha, izazivanje konflikata, višedecenijska indoktrinacija i prazni populizam.

“U BiH je suspendiran pollitički sistem. Ovdje posebno mjesto ima politička kontrola pravosuđa i retrogradni utjecaj politike na sistem obrazovanja. To im omogućava izbjegavanje odgovornosti, te regrutovanje novih podanika.”

Prema njegovim riječima, “javnost u Bosni i Hercegovini nije relevantan društveni faktor koji bi bio kontrola vlasti i njihov korektivni faktor”.

“Diktature nema bez podanika. Agonija traje, izlaz se ne nazire. Međunarodni faktor u BiH ima de facto status unutrašnjeg političkog faktora. Odsustvo kredibilne opozicije i nedostatak odgovornosti učvršćuje političke moćnike i objašnjava njihovo ponašanje u mandatu u vlasti, odnosno ponašanje u javnom prostoru”, smatra Prohić.

Prozirno pomodarstvo bez stvarnog efekta

U pozadini TikToka je kineski interes, analizira Prohić, a posjeduje i naglašenu funkciju špijunaže.

“Političari u regionu su na TikToku su zbog prozirnog pomodarstva bez stvarnog efekta. Dio populacije mladih je indoktriniran i oni ne ulaze u suštinu društvenih procesa. Ogromna većina pokazuje intelektualnu lijenost da bi razumjeli pozadinu društvenog bića. Izostaje kritički stav.”

Giorgia Meloni, Viktor Orban, Emmanuel Macron, Kyriakos Mitsotakis, ali i u regionu Aleksandar Vučić, samo su neki od političkih ličnosti čiji sadržaji bilježe milionske preglede.

Politika TikToka uključuje izbjegavanje sadržaja koji se odnose na ruskog predsjednika Vladimira Putina ili bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. Zabranjuje se i napadanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u slučaju promoviranja prokurdskih ideja.

“Politički skandali i kontraverze na TikToku, pa i sudske presude nemaju utjecaja na reputaciju političara. U zemlji koja nije pravna država moral postaje društveno neupotrebljiva i nedjelotvorna kategorija. Indoktrinacija i manipulacija dostigle su ekstremnu formu.

Nekoliko decenija odgajaju se podanici koji usvajaju gotove ideološke matrice. Gubitak individualnosti i nestanak javnog čovjeka. Ukratko, strategija bez strategije. Ispiranje mozgova“, opisuje Prohić.

Dodaje i kako “nije samo bezosjećajnost ono što političare dovodi u nevolje na TikToku, više je to nerazumijevanje politike same platforme”.

Plodno tlo za kontraverze

Nisu svi slučajevi političara koji se suočavaju s učestalim kritikama na TikToku produkt vlastitih postupaka. U nekim situacijama, bili su na meti internet trolova koji izvrću riječi u pokušaju da naruše njihovu reputaciju.

Brza priroda platforme i mlada publika čine je plodnim tlom za kontraverze, a svaki pogrešan korak može se brzo pretvoriti u skandal.

Jedna od primarnih etičkih briga oko političara na TikToku je pitanje transparentnosti. Tanka je granica između autentičnog sadržaja i obmanjujućih informacija.

Za političare je ključno da pažljivo upravljaju ovim etičkim problemima i osiguraju da su njihovi postupci u javnoj prezentaciji na TikToku, u skladu s etičkim standardima i najboljim praksama. Čineći to, prema analitičarima, političari mogu efikasno komunicirati sa biračima i graditi povjerenje, izbjegavajući potencijalne zamke i kontraverze.

Nedosljednosti u njihovom ponašanju ili porukama mogu biti štetne po njihov kredibilitet i reputaciju, zbog čega je od suštinskog značaja za političare da zadrže nivo ozbiljnosti u svom TikTok prisustvu. (Al-Jazeera)