Srijeda, 17. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Naučnici utvrdili: Mozak se razlikuje kod osoba koje ne govore isti jezik

Preuzmite sliku

Jezik nastaje u različitim dijelovima mozga. Naučnici su dokazali da su oni različito povezani u zavisnosti od maternjeg jezika.

Kada neko sluša arapski mora da pazi da li je neko izgovorio „kitab“ (knjiga) ili „katib“ (pisac)? Obje reči imaju isti korijen k-t-b , a to je česta kombinacija u arapskom.

Za razliku od njega neko kome je njemački maternji jezik mora da pazi na strukturu rečenice. Postoje glagoli čiji se prefiks izgovara tek na kraju rečenice – tek tada rečenice poprimaju značenje koje govornik želi da prenese.

Arapski i njemački se znatno razlikuju. Naučnici su sebi postavili pitanje da li te razlike ostavljaju trag i u mozgu govornika.

Odgovor su potražili na Instutu Max Planck za kognitivnu nauku i neuronauke.

Doktorantkinja i glavna autorka projekata Suehu Wai je u naučnom istraživanju radila sa 47 Arapa i Nijemaca.

Te osobe nisu odrastale dvojezično pa imaju samo jedan maternji jezik. Svi su samo pomalo govorili engleski.

Uz pomoć magnetne rezonantne tomografije (MRT) koja skenira mozak u visokoj rezoluciji i pokazuje veze nervnih vlakana naučnici su mogli da ustanove koji regioni mozga jesu međusobno dobro povezani.

“Rezultat nas je veoma iznenadio, jer smo mislili da je jezik univerzalan”, kaže naučni saradnik na neuropsihologiji Instituta i koautor istraživanja Alfred Anwander.

“Mislili smo da su mjesto u mozgu gdje se jezik prerađuje i jačina povezanosti između moždanih regiona nezavisni od toga koji je jezik u pitanju”.

  • Kod ljudi koji su govorili arapski kao maternji jezik lijeva i desna polovina mozga su bile jače povezane. Isto tako su slijepoočni režnjevi bili jače povezani sa tjemenim.

    Ti dijelovi mozga su nadležni za izgovor i značenje. Govornik arapskog mora da se usredsredi na izgovoreno i na značenje toga što je čuo.

    Kod osoba čiji je maternji jezik njemački, naučnici su otkrili snažnije veze u lijevoj moždanoj hemisferi koja je nadležna za gramatičku strukturu rečenice.

    Zato Nijemci mogu da razumiju bez problema i jako složene rečenice.

    “Naše istraživanje je donijelo nova saznanja o tome kako se mozak prilagođava kognitivnim zahtjevima – to znači da je naša strukturalna mreža jezika prožeta maternjim jezikom”, kaže Anwander.

    Istraživački tim naglašava da te razlike ne donose ni prednosti ni probleme.

    “Povezivanje je jednostavno drugačije, ni bolje ni gore”, kaže Anwander.

  • Ova saznanja bi mogla da pomognu pri liječenju posljedica moždanog udara, među kojima je narušavanje sposobnosti govora.

    Za ljude koji govore različitim jezicima mogu se razviti različite terapije ako se zna da je centar za obradu jezika drugačije konfigurisan.

    „Osim toga, biće veoma zanimljivo kada se istraživanje proširi na druge jezike“, kaže Anwander.

    U drugom istraživanju su na Institutu upoređivali njemački, engleski i kineski. Još uvijek se čeka na rezultate.

    Drugi korak aktuelnog istraživanja donijeće analizu toga šta se zbiva u mozgu – kada njemački uči osoba koja govori arapski kao maternji jezik.

    Anwander smatra da će i to biti veoma zanimljivo ustanoviti promjene mreže veza u mozgu prilikom učenja drugog jezika.

    Saznanja bi naposljetku mogla da posluže olakšavanju učenja stranih jezika. Ipak, naučnici kažu da je za tako nešto potrebno još mnogo istraživanja i da se neće uskoro pojaviti skener mozga koji bi izračunao kako da pojedinac najlakše savlada drugi jezik. Do tada će ljudi učiti strane jezike kao i do sada.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje