Nedjelja, 23. Juna 2024.
Tuzlanski.ba logo

Istraživanje predviđa: Evo za koliko će se produžiti ljudski životni vijek do 2050-e

Preuzmite sliku

Očekivani ljudski životni vijek će se do 2050. godine povećati za skoro pet godina, objavio je list Lancet.

Predviđeno je da će se ukupni ljudski životni vijek povećati sa 73,6 godina u 2022. na oko 78,1 godina u 2050. godini, što je povećanje od 4,5 godine.

Za muškarce će se povećati sa 71,1 godine na 76 godina, a za žene sa 76,2 godine na 80,5 godina.

Najveće povećanje će biti u zemljama u kojima je očekivani životni vijek trenutno niži.

Trend je u velikoj mjeri rezultat mjera javnog zdravlja koje su spriječile i poboljšale stope preživljavanja od kardiovaskularnih bolesti, Covid-19 i niza zaraznih bolesti, kao i bolesti majki, novorođenčadi i bolesti povezanih sa ishranom, kažu stručnjaci.

  • Iako se predviđa da će se očekivani životni vijek širom svijeta povećati do 2050. godine, napredak je sporiji nego u tri desetljeća koja su prethodila pandemiji Covid-19, pokazalo je istraživanje.

    Studija pokazuje da će aktuelni trendovi u nezaraznim bolestima kao što su kardiovaskularne bolesti, rak i dijabetes, kao i izloženost faktorima rizika koji su povezani sa nezaraznim bolestima kao što su gojaznost, visok krvni pritisak, nezdrava ishrana i pušenje, imati najveći utjecaj na zdravstvene probleme naredne generacije.

    Život u zdravlju

    Produženje životnog vijeka nije praćeno produženjem života u zdravlju u istoj mjeri.

    Prosječan broj godina koje osoba može očekivati da će provesti u dobrom zdravlju povećat će se sa 64,8 godina u 2022. na 67,4 godine u 2050. godini, što je povećanje od samo 2,6 godina.

  • To dalje implicira da iako se očekuje da će više ljudi živjeti duže, od njih se također očekuje da će provesti više godina u lošem zdravlju.

    Ukupan broj godina izgubljenih zbog lošeg zdravlja i rane smrti koji se mogu pripisati metaboličkim faktorima rizika, kao što su visok krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi i visok indeks tjelesne mase, mjera gojaznosti, porastao je za skoro 50 posto od 2000. godine, pokazalo je istraživanje.

    Analiza je zasnovala svoje procjene na 88 faktora rizika i njihovim povezanim zdravstvenim ishodima za 204 zemlje i teritorije od 1990. do 2021. godine. (Hina)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,