U posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini evidentirani su primjeri divljih životinja koji silaze u naseljena područja. Na lisice, jazavce, pa i šakale se na neki način i naviklo, ali sve češći silazak medvjeda u gradska područja izaziva paniku. Životinje nisu krive. Problem je kompleksan, a najveći krivac je čovjek, kaže struka.
[embed width="100%"]https://federalna.ba/storage/fresh_articles/fd_azrabec.mp4[/embed]
Lovci, veterinari, biolozi saglasni su da je čovjek glavni krivac što životinje iz svog prirodnog staništa kreću ka urbanim sredinama. Pojava vozila za sve terene poznatijeg kao kvad u mnogome je doprinijela tome.
„Ti kvadovi odlaze na terene gdje inače vozila ne mogu proći i gdje nema uznemiravanja divljači. Oni po tim lošim putevima mogu proći i to im je atrakcija, ali onda ulaze u dijelove staništa gdje divljač obitava i uznemiravaju je“, ističe Seid Čorbić, predsjednik Stručnog saveza za lovstvo Tuzlanskog kantona.
„Izgradnja gradova, zgrada koje sve više zalaze u prirodu utječu na to da se smanjuje prirodno stanište divljih životinja“, dodaje Avdul Adrović, profesor na PMF-u Univerziteta u Tuzli.
Struka je stava i da velike količine hrane koju se baca i odlaže na prigradskim deponijama privlače životinje u potrezi za hranom. Lisice, jazavci, pa i medvjedi često se mogu vidjeti na ovim lokacijama.
„Dolazak tih divljih životnja s jedne strane je dobar, jer da ih nije onda bi se žohari, sitni sisari, miševi, štakori nekontrolisano razmnožavali i bilo bi ih jako puno. Ovako, između ostalog, regulišu i njihovu brojnost“, objašnjava Adrović.
„Na našem području šakal nije autohtona vrsta, međutim, pojavio se i ima ga dosta. Veliki je predator, vrlo je sposoban kad je u pitanju pronalaženje druge divljači“, ističe Čorbić.
Opasnost koju donose divlje životinje su i zaraze. Mnoge od njih su kliconoše ili imaju parazite koji se mogu prenijeti na domaće životinje i dalje na čovjeka.
„To su uglavnom parazitarne bolesti koje se mogu prenijeti. Najveći problem u ovom slučaju jeste ugriz, pogotovo ako je neka krupna divljač. To može završiti i fatalno“, naglašava Ernes Karić, doktor veterinarskih nauka u JP Gradska veterinarska stanica Tuzla.
Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u Evropi koja ima najmanje procentualno zaštićenih područja, ali bez obzira na to treba nastojati da budućim generacijama ostavimo nenarušen ekosistem a svi zajedno budemo u službi prirode i životinja, izvještava FTV.
