Na zapošljavanju i to po političkim i stranačkim linijama, nijedna dosadašnja vlast nije štedjela. Po korupciji naročito prednjači zdravstveni sektor i to u oba bh. entiteta.
Kako će resorno ministarstvo zdravlja u RS-u uspostaviti najavljenu kontrolu i ograničenje zapošljavanja u javnim zdravstvenim ustanovama i fondovima?
Zbog krivičnog djela trgovina utjecajem iza zatvorskih rešetaka završila je šefica Odjeljenja zdravstvene zaštite u Kliničkom centru Banjaluka. Njoj je stavljeno na teret da je zahtijevala određeni iznos novca od lica koje se prijavilo na konkurs za radno mjesto medicinski tehničar. Nakon nagodbe sa Specijalnim tužilaštvom RS-a puštena je na slobodu, uz pokretanje disciplinskog postupka. Korupcija i mito česte su pojave u zdravstvenom sektoru.
"Problem je što dobar dio zdravstvenih ustanova, pogotovo lokalnih, nisu obavezne - ni po internim aktima, ni po zakonu - provoditi javne konkurse", ističe Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Tako se godinama nagomilavao višak radnika bez valjanih kvalifikacija, ali i dugovanja po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa, zbog čega je vlada manjeg bh. entieta odlučila podvući crtu. I to donošenjem odluke kojom potpunu kontrolu nad kadrovskom politikom ima Ministarstvo zdravlja.
"Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama je smanjen za oko 160. Najveća smanjenja su u Kliničkom centru Banjaluka i bolnica u Istočnom Sarajevu", navodi Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Problem nekontrolisanog zapošljavanja nadležni su pokušavali ispraviti i ranije, ali bezuspješno, za šta bi sami trebali snositi odgovornost, tvrde u Sindikatu. "Samo tokom prošlih lokalnih izbora pojedini domovi zdravlja zaposlili su po četiri-pet šofera više", navodi Željko Šukalo, predsjednik Sindikata UKC Banjaluka.
A prvi put u banjalučkom Kliničkom centru raspisani su konkursi. Formirana je Komisija, kao i Antikorupcijski tim. Ipak, put ka ozdravljenju zdravstvenog sistema je dugačak i trnovit, prvenstveno zbog nagomilanih dugovanja i neracionalnog trošenja sredstava. Ekonomist Zoran Pavlović smatra da bi se mogla primijeniti praksa iz nekih zemalja prema kojoj se u bolnice uvode menadžeri koji onda njima upravljaju kao firmama.
Zdravstveni sistem do sada su vodili partijski kadrovi, dok oni kvalifikovani čekaju na zavodu za zapošljavanje. Čak 2.026 zdravstvenih radnika u RS-u, od kojih 985 njih sa visokom stručnom spremom, zaposlenje čeka na birou i to u prosjeku od četiri godine i više. (federalna.ba)
