Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH bi danas, na hitnoj sjednici, trebalo da razmatra zahtjev Predsjedništva BiH da Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu razmatra po hitnom postupku.
Predstavnički dom državnog parlamenta je ovaj zakonski akt usvojio po hitnom postupku na sjednici 16. jula.
Proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH prethodilo je najprije utvrđivanje nacrta zakona o budžetu u Vijeću ministara BiH na sjednici 4. jula, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. jula, utvrdilo i Prijedlog zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu i kao ovlašteni predlagač ga uputilo Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа razmatranje i usvajanje.
Delegati bi trebali razmatrati i zahtjev Vijeća ministara BiH da Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH razmatraju po hitnom postupku.
Vijeće ministara BiH je većinom glasova utvrdilo u novom tekstu prijedlog ovog zakona. Izmjenom zakona pomijera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima do 28. februara 2025. godine, umjesto ranije definiranog 23. marta 2024. godine.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, a čiji je predlagač Predstavnički dom državnog parlamenta.
Predstavnički dom je, na prijedlog poslanika Saše Magazinovića, Predraga Kožula, Sabine Ćudić i Nihada Omerovića, ovaj zakon usvojio na sjednici 16. jula.
Jedan od predlagača u Predstavničkom domu, Saša Magazinović je kazao da su u proteklih nekoliko mjeseci vođene aktivnosti na izradi izmjena Zakona o javnim nabavkama koje će rezultirati rješavanjem problema profesionalnih žalitelja.
"U tom periodu smo se uvjerili da zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama u smislu izjavljivanja neosnovanih žalbi idu toliko daleko da se može reći da je ova pojava postala uzrok brojnih negativnih pojava kao što je zaustavljanje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatka lijekova i medicinske opreme, sprečavanje opremanja sigurnosnih agencija i slično", kazao je Magazinović.
Zbog toga, dodao je on, nije čudno što neke od državnih agencija smatraju da se radi i o sigurnosnom pitanju.
"Veliki broj kompanija se također žalio na ovu pojavu koja opstruira privrednike širom države. Činjenica da postoje kompanije koje u toku godine ulažu više desetina, a neke i više stotina žalbi, te da se radi o kompanijama koje se isključivo time bave, alarmantno je saznanje koje zahtijeva reakciju institucija", istakao je.
