Plan odlazaka za 1. marta 2020. godine mnogima se izjalovio. Pandemija je usporila iseljavanje. Jedni su ostali u BiH i odlučili pokušavati i dalje živjeti i raditi, a drugi su čekali ili još čekaju bolje vrijeme kako bi zamijenili ovu zemlju, piše Večernji list BiH.
Za samo 11 dana u januaru Porezna uprava FBiH zabilježila je pad broja zaposlenih za gotovo četiri i pol hiljade. Brojni pokušaji rada u BiH i pticama na grani postalo je jasno da je značajan dio tih nezaposlenih ovu zemlju odlučio trajno zamijeniti.
BiH ostaje i bez mladih i bez starih, što potvrđuje informacija da u 804 naselja iz 90 bh. općina ne živi nijedan maloljetnik.
Nadovezujući se na te podatke, mladi putem društvenih mreža pišu o razlozima zbog kojih su napustili zemlju, a objava jednog 30-godišnjaka posebno se isticala.
- Školovao sam se zahvaljujući roditeljima i radeći honorarne poslove. Nakon završetka fakulteta nadao sam se da će stvari krenuti nabolje. Djeluje banalno, ali nisam tražio ni posao u struci, nego neki normalan kako bih se danas-sutra mogao osamostaliti, zasnovati porodicu i graditi priču u ovoj zemlji. Međutim, stalno mrcvarenje na različitim poslovima, plaća od koje ne mogu ništa ostaviti sa strane, a kamoli pomoći roditeljima, prisilili su me da krenem dalje. Pola mog srednjoškolskog razreda je u Njemačkoj, a druga polovina s kojom se čujem razbacana je svugdje, a najmanje je onih koji su ostali u BiH. Kakva god trenutna kriza bila, zemlja u kojoj sam sada među prvima će iz nje izići i zato sam sretan što sam ovdje - napisao je.
Bh. društvo, kako je rekao banjalučki profesor Braco Kovačević, postaje gerijatrijsko. Nedavno je objavljena analiza kako je sve više divljih životinja u blizini naselja i, koliko god zvučala surovo, istina je da je većina naselja kojima te životinje hrle prazna i da zato postaju nova staništa.
Pogranična područja su, kako reče prof. dr. sc. Tado Jurić, “spaljena zemlja”, i to zbog pandemije “bijele kuge” i iseljavanja. Ono što se nije ispunilo 1. marta 2020. godine, moglo bi se realizirati u ljeto 2021.
Njemačka na novom početku
Plan Njemačke za oporavak privrede je vakcinisati većinu svog stanovništva da bi se od ljeta počelo s gospodarskim oporavkom jer je korona “obećanu zemlju”, prema procjenama, koštala već 250 milijardi eura, propalo je 16 tisuća kompanija, a pet hiljada ih nema nikakve šanse preživjeti.
I koliko god ta kriza bila teška, realno je očekivati da će najjača ekonomska sila Evrope i jedna od vodećih u svijetu prionuti poslu maksimalno, dok će zemlje Balkana analizirati poteškoće, a neke, poput BiH, negodovati zbog nedostatka vakcina.
O egzodusu iz ove zemlje toliko toga je napisano, ali analitičari s pravom strahuju kako najgore tek slijedi. Prve pokazatelje mogli bismo vidjeti već na ljeto. Jer dok u Bosni i Hercegovini traje zdravstvena kriza, o ekonomskoj malo ko vodi računa, a ona polako, ali sigurno postaje sve složenija.
