Naše \”livade\” fudbalske lige baš kao i one vrhunske svjetske imaju određena nepisana pravila koja se bez obzira na kvalitet takmičenja, infrastrukturu i uložene novce, nikada neće promijeniti – kad\’ timu ide loše i uprava je nezadovoljna, trenera prvog zaboli glava!

Tako je uvijek bilo, a na prste jedne ruke mogu se navesti primjeri koji pobijaju ovu konstataciju. Nakon dvije blamaže fudbalera Slobode – one u Sanskom Mostu i posljednje kudikamo bolnije u Orašju – dobili bismo opkladu tvrdeći da je i Abdulahu Ibrakoviću kroz glavu prošla vizija \”klimajuće stolice\”.

Jer, kada predsjednik Kluba (Mersed Kovačević op. a.) nakon poraza od Podgrmeča podvikne kako \”ovako više ne ide\” i da \”neke stvari treba mijenjati\”, svakome ko iole prati fudbal jasno je da na listi onoga što treba mijenjati najvisočije kotira upravo trener. Valjda je to najmanje bolan rez između opcija kao što su: otkazi fudbalerima, novčane sankcije ili rekonstrukcija igračkog kadra.

Situacija u kojoj se nalazi Sloboda nije toliko rezultatski tragična i alarmantna s obzirom da je prvenstvo tek počelo, ali isto tako je i najtraumatičnija za aktuelnog šefa struke. Zašto?

Iz prostog razloga što Uprava iz Rudarske 2 nema previše prostora za manevrisanje. Obećali su ekspresan povratak u Premijer ligu, a (ne)ostvarenje tog cilja direktno će uticati na sud javnosti o tome koliko su oni sami bili (ne)sposobni.

Stoga, ako bi zbog loših rezultata otpustili par igrača koje smatraju nekvalitetnim ili čak lijenim, objektivno u rezervi trenutno nemaju fudbalere koji bi nogiranim mogli biti dostojne zamjene. Da pozitivni šok traže u kaznama \”po džepu\”, ni taj potez im baš ne obećava bolje igre i veće zalaganje fudbalera kojima isplata plata ili stipendija ionako kasni.

Da se odluče na dovođenje novih, provjerenih fudbalskih imena, njih niti trenutno ima na tržištu, niti Klub raspolaže novcem za njihovo dovođenje.

I zato kada se sve sabere, pred Abdulahom Ibrakovićem su najteži dani otkako je na klupi Slobode. Gori i stresniji i od onih kada je pokušavao ostaviti Klub u premijerligaškom društvu. Ukoliko njegovi fudbaleri u narednih par prvoligaških kola ne ostvare dovoljan broj trijumfa kojim će se odobrovoljiti Tušanj i klupski čelnici, te popraviti situacija na tabeli, nema tih \”Fukara\” koje će mu spasiti kožu da ne krene stopama Glavaša, Hadžiahmetović ili Crnkića!

Tuzlanski.ba / Tuzlasport.com