Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da će temperature zraka vjerovatno dodatno rasti zbog uticaja vremenskih prilika “El Nino” nakon 2023. godine, koja će biti “najtoplija godina u historiji“, javlja Anadolu.

WMO je objavio privremeni izvještaj o Globalnoj klimatskoj situaciji 2023.

U izvještaju je navedeno da je potvrđeno da će 2023. biti najtoplija godina u historiji, te da podaci do kraja oktobra pokazuju da je temperatura zraka ove godine bila približno 1,40 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog perioda (1850.-1900.).

U izvještaju se navodi da je temperatura zabilježena u 2023. iznad one iz 2016. i 2020, koje su ranije zabilježene kao najtoplije godine, te da se ne očekuje da će vrijednosti temperature u posljednja dva mjeseca ove godine uticati na rangiranje.

“Vremenski fenomen ‘El Nino‘, koji se pojavio na sjevernoj hemisferi u proljeće 2023. i čiji je učinak naglo rastao u ljetnim mjesecima, vjerovatno će dodatno povećati temperaturu 2024. godine jer će generalno imati najveći utjecaj na globalne temperature nakon što dostigne svoj vrhunac”, navedeno je iz WMO-a.

U izvještaju se navodi i da su nivoi ugljičnog dioksida u zraku 50 posto viši nego u predindustrijskom periodu.

“Ovo zadržava toplinu u atmosferi. Dug životni vijek ugljičnog dioksida znači da će temperature nastaviti rasti u narednim godinama”, saopćeno je.

Stopa porasta nivoa mora u periodu 2013-2022. je više nego dvostruko veća u prvih 10 godina satelitskih zapisa (1993.-2002.) zbog stalnog zagrijavanja okeana i topljenja glečera, ističe se u izvještaju.

U saopćenju je naglašeno da je ponovo došlo do ekstremnog topljenja glečera na Antarktiku, u Sjevernoj Americi i Evropi, te se navodi da su “švicarski glečeri izgubili otprilike 10 posto preostalog volumena u posljednje dvije godine”.

U izvještaju je istaknuto da ekstremni vremenski i klimatski događaji imaju velike posljedice na svim kontinentima, a navedeno je da su to velike poplave, tropski cikloni, ekstremne vrućine i suše, te požari koji se ne mogu kontrolisati.

“Poplave koje su nastale zbog prevelikih padavina uzrokovanih uraganom ‘Daniel‘ u septembru pogodile su Grčku, Bugarsku, Tursku i Libiju. Bilo je velikih gubitaka života, posebno u Libiji. U februaru i martu, uragan ‘Freddy’ imao je velike posljedice na Madagaskar, Mozambik i Malavi. Bio je to jedan od najdugovječnijih tropskih ciklona na svijetu”, navedeno je u izvještaju WMO-a.

Podsjetili su da su ekstremne vrućine bile efikasne u mnogim dijelovima svijeta, a da su se neke od najvažnijih osjetile u južnoj Evropi i sjevernoj Africi, posebno u drugoj polovini jula, kada su bile ekstremne vrućine.

“Temperature su dostigle 48,2 stepena u Italiji. Rekordno visoke temperature od 49 stepeni zabilježene su u Tunisu, 50,4 stepena u Maroku i 49,2 stepena u Alžiru”, podsjetili su u izvještaju.

Navedeno je i da je u Kanadi zabilježen veći broj velikih šumskih požara u odnosu na prethodne periode.

“Opasni prirodni događaji zbog vremenskih i klimatskih promjena dodatno su povećali izazove sigurnosti hrane, raseljenja i ranjivih ljudi. To je nastavilo pokretati nova, produžena i druga raseljavanja i povećalo ranjivost mnogih već raseljenih ljudi. Ekstremni vremenski uslovi uzrokovali su smrt i uništenje”, saopćeno je.

Generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas rekao je da su nivoi stakleničkih plinova i globalne temperature na rekordnim nivoima.

Taalas je upozorio da ekstremni vremenski uslovi svakodnevno uništavaju živote i sredstva za život.