Nekada davno, prije osam vijekova, nastao je švedski grad Stockholm. Baltičko more zapljuskivalo je stotine ostrva svoje istočne obale i među njima pet ostrva na kojima je nastala stara gradska jezgra.

Stockholm je danas izgrađen na nekih 20-tak ostrva i ima preko 800.000 stanovnika, a njegovo šire područje skoro 2 miliona. I njegova je historija bila burna, prije više od 550 godina u blizini se odvijala velika bitka u kojoj su Šveđani pobijedili. Bitku su dobili, ali samostalnost nisu.

Godine 1520. nakon stockholmskog krvoprolića u kojem je od Danaca stradalo stotinu uglednih Šveđana, raspala se Kalmarska unija s Danskom i Norveškom. I tako Švedska 1523. godine postade samostalna, a Stockholm njezin glavni grad.

Katastrofalni požar od prije četiri vijeka jeste napravio veliku štetu, ali je bio uzrok i planske obnove i širenja grada. Kralj Gustav III. uspio je za svoje vladavine podići mnoge reprezentativne objekte, opere, trgove, a u 19. vijeku ostrva su spojena mostovima, ulice asfaltirane, ali s mnogo zelenih površina.

Kako se Švedska industrijski razvija u 20. vijeku, isto tako razvijaju se umjetnost, nauka i kultura. Stockholm je zasad jedini grad proglašen “Zelenom prijestolnicom” i jedan je od najbrže rastućih europskih gradova.

U jednom takvu gradu duge i zanimljive historije, svoje živote žive Samir Jahić i njegova porodica. Kako se ovdje snalazi jedan Mostarac sa svojim južnjačkim temperamentom?

– Razumili su nas, da nam je bilo vrlo teško, da smo došli iz ratne zone, da je većina nas iza sebe ostavila familije. Bili su dosta tolerantni prema nama, što im se kasnije vratilo. Bosanci i Hercegovci su jedna od većih skupina emigranata koji su se za vrlo kratko vrijeme uklopili u švedski sistem. Trenutačno je ovdje najveći procenat, od stranaca, bosansko-hercegovačkih studenata na fakultetima – započeo je svoju priču Samir, čiji nastavak pogledajte u videoprilogu… (Moja BiH)