Američki nosači aviona u Zaljevu i istočnom Mediteranu, podrška zapadne koalicije osigurana, a plan meta za napad u rukama zapovjednika, jedino što se čeka za početak napada na Siriju je konačno "da" američkog predsjednika Baracka Obame i odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a
A to "da" moglo bi stići vrlo skoro, gotovo sigurno u idućih nekoliko dana. Ono što saveznike tako odlučno gura prema vojnoj akciji u Siriji navodno su obavještajni podaci koje ima Bijela kuća, a koji nedvojbeno ukazuju na to da su hemijsko oružje koristile snage diktatora Bashara al Assada. Potpredsjednik Joe Biden nema nikakvih dvojbi ko je izveo napad.
"Sirijski režim. Jer znamo da jedino oni imaju to oružje, da su hemijsko oružje koristili više puta i da su bili odlučni uništiti upravo one ciljeve koji su napadnuti hemijskim oružjem", izjavio je Biden.
Velika Britanija predložit će večeras Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju kojom se traži odobrenje za poduzimanje neophodnih mjera kako bi se zaštitilo civile u Siriji. Iako su svi sigurni u ruski veto na ovu rezoluciju, ona predstavlja svojevrsnu diplomatsku strategiju u pokušaju da se Moskva javno izolira u svom stavu, nasuprot široke koalicije za vojnu akciju u Siriji koju okuplja Washington. Danas su istražitelji UN-a nastavili istragu o mogućem korištenju hemijskog oružja u napadu prošloe sedmice u predgrađu Damaska. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je da im se da dovoljno vremena da završe i prezentuju izvještaj. Njegov specijalni izaslanik za Siriju Lakhdar Brahimi izvijestio je danas da je zasad sigurno samo jedno.
"Čini se da je korištena neka tvar koja je ubila mnogo ljudi", rekao je Brahimi.
Sve je sada na Baracku Obami koji mora donijeti odluku. Iako većina Amerikanaca ne podržava vojnu akciju u Siriji, činjenica je da se već gotovo dvije godine ništa ne događa i da to nečinjenje Americi mnogi zamjeraju. Ono što Obamu mnogo više brine od legitimnosti vojnog napada na nekoliko meta u Siriji jest moguće širenje sukoba na ionako nestabilnu regiju. Sirija bi mogla napasti Izrael za odmazdu, a Iran to ionako jedva čeka. Jedino zasad sigurno jeste da zbog izvjesnosti vojne akcije divljaju cijene nafte, a analitičari predviđaju da bi ove sedmice mogle doseći i 130 dolara po barelu.
"SAD će napasti Siriju i bez mandata UN-a"
"MANDAT Vijeća sigurnosti UN-a za vojnu intervenciju u Siriji još uvijek nije na vidiku. Ali, po svemu sudeći SAD i Velika Britanija spremne su intervenisati i bez ovog mandata. To ne bi bilo prvi put", piše Deutsche Welle u svojoj analizi stanja u Siriji dodajući kako će Britanci i Amerikanci pričekati analizu UN-ovih inspektora o hemijskom oružju te onda krenuti u vojnu intervenciju.
Pogriješili u slučaju Iraka i oružja masovnog uništenja
Ipak upozorava se da bi s pravne strane intervencija SAD-a i Velike Britanija predstavljala kršenje međunarodnog prava. Odnosno, ona bi bila legitimna samo ukoliko bi je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Ali, Kina i Rusija, koje imaju pravo veta, bi da blokiraju ovu rezoluciju - za njih vojna intervencija izvana u Siriji ne dolazi u obzir.
"Ukoliko dođe do vojnog udara, to ne bi bio prvi put da SAD i savezničke trupe intervenišu bez mandata UN-a. Tako je pod vodstvom SAD-a i Velike Britanije u Iraku, 2003. godine, svrgnut Sadam Husein. Tadašnji američki predsjednik G.W.Bush je tu zajedničku akciju saveznika nazvao 'koalicijom voljnih'. Prije intervencije, SAD su pokušale dokazati da Sadam u Iraku krije oružje za masovno uništavanje. Tadašnji američki šef diplomatije Collin Powell podnio je navodne dokaze za to. Ali, Njemačka, Francuska i Rusija bile su veoma skeptične u svezi s vjerodostojnošću izvora, koji su tvrdili da Irak raspolaže oružjem za masovno uništavanje", podsjeća DW podsjećajući da su se kasnije razlozi za sumnju pokazali istinitima budući da su počivali su na lažnim tvrdnjama. Collin Powell je priznao svoju grešku i povukao se iz politike.
Koncept za napad
Bez mandata UN-a bila je i intervencija NATO-a na Kosovu, a 1990. godine snage Zapadnoafričke gospodarske zajednice, ECOWAS, pod vodstvom Nigerije intervenisale u građanskom ratu u Liberiji.
DW predviđa da bi se Amerikanci i Britanci mogli pozvati na tzv. "Responsibility to protect"(R2P) koncept" i krenuti bez UN-a.
"Riječ je konceptu kojeg je tada predložila kanadska vlada zajedno s Komisijom za zaštitu ljudskih prava koji predviđa mogućnost vojne intervencije u države u kojima se događa teško kršenje ljudskih prava. U tom slučaju nije potrebna saglasnost svih pet zemalja, članica Vijeća sigurnosti UN-a. To znači, da u tom slučaju, zemlje mogu na neku drugu državu izvršiti vojni napad uprkos vetu drugih zemalja članica Vijeća", zaključuje DW.
Večeras Vijeće sigurnosti UN-a o Siriji
Velika Britanija predložit će Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju kojom se traži odobrenje za poduzimanje neophodnih mjera kako bi se zaštitilo civile u Siriji.
Iako su svi sigurni u ruski veto na ovu rezoluciju, ona predstavlja svojevrsnu diplomatsku strategiju u pokušaju da se Moskva javno izolira u svom stavu, nasuprot široke koalicije za vojnu akciju u Siriji koju okuplja Washington.
Danas su istražitelji UN-a nastavili istragu o mogućem korištenju hemijskog oružja u napadu prošle sedmice u predgrađu Danaska. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je da im se da dovoljno vremena da završe i prezentiraju izvještaj.
"Vijeće mora barem pokušati pronaći jedinstveni stav o Siriji. Njihov autoritet uvijek mora biti u službi mira", izjavio je glavni tajnik. Britanski premijer David Cameron kazao je kako je želja svih članica da Vijeće sigurnosti preuzme aktivniju ulogu kada je u pitanju Sirija. "Danas imaju priliku upravo to učiniti", kazao je Cameron pojasnivši da se prijedlogom rezolucije osuđuje "upotreba hemijskog oružja u napadu koji je proveo Assadov režim".
SAD: Nema sumnje da je sirijski režim odgovoran za napad hemijskim oružjem
Nema sumnje da je Vlada sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada odgovorna za napad hemijskim oružjem, u kojem je smrtno stradalo oko 300 osoba, izjavio je američki potpredsjednik Joe Biden, te naglasio da SAD nastavlja pregovore s liderima drugih zemalja oko moguće intervencije, javlja novinar agencije Anadolija.
Zamjenik predsjednika SAD-a je, obraćajući se vojnicima i veteranima u Houstonu, rekao da se u Siriji krše temeljna međunarodna načela.
"Nevini ljudi, među kojima je veliki broj žena i djece, žrtve su napada hemijskim oružjem u Siriji. Ne postoji nikakva sumnja da je sirijski režim odgovoran za to", rekao je Biden.
SAD bi u narednih nekoliko dana trebao objaviti izvještaj obavještajnih službi vezan za korištenje hemijskog oružja u Siriji.
Cameron: Intervencija ne znači ulazak u rat na Bliskom istoku
Premijer Velike Britanije David Cameron je, u obraćanju novinarima, izjavio da će moguća vojna intervencija u Siriji biti u okviru međunarodnog prava i s ciljem sprečavanja upotrebe hemijskog oružja, ali da još uvijek nije donesena odluka o pokretanju intervencije.
Podsjetivši da su sve zemlje svijeta još prije sto godina sjele i jednoglasno postigle sporazum da je upotreba hemijskog oružja neprihvatljiva, Cameron je kazao da su zastrašujući snimci koji stižu iz Sirije rezultat upotrebe takvog oružja od strane sirijskog režima. On je naglasio da bi odgovor na te napade trebao biti lekcija da se takvo šta više ne ponovi nigdje u svijetu.
"To ne znači ulazak u rat na Bliskom istoku, niti je u pitanju bilo kakva promjena naše politike prema Siriji. To nema veze s tim. Ovdje se radi isključivo o odgovoru na korištenje hemijskog oružja. Upotreba takvog oružja je zabranjena i svijet ne bi trebao ostati pasivan", kazao je Cameron. Naglasio je da bi pasivnost svijeta o tom pitanju ohrabrila tamošnji režim da još češće pribjegava takvim napadima. (Anadolija)
