Četvrtak, 1. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Scenarij do kraja 2022.: Bankroti 15-ak država, gašenje semafora noću i slom dioničkog tržišta

Preuzmite sliku

Kakav razvoj događaja u globalnoj ekonomiji možemo očekivati do kraja 2022. godine?

Tri su stvari koje bi mogle dominirati vijestima u mjesecima koji dolaze: energetska kriza u Evropi, urušavanje vrijednosti različitih vrsta imovine i niz bankrota država u razvoju te dalje urušavanje dioničkih tržišta. Inflacija će ostati važna tema, ali je u ovom trenutku vrlo teško predvidjeti smjer i snagu trenda.

Članice EU koje su poznate po kvalitetnijem planiranju i boljoj pripremi već su osvijestile energetsku krizu kao trenutni nacionalni problem br. 1.

Nakon što je Rusija prošli mjesec drastično smanjila isporuke energenata, u Njemačkoj je nastala situacija slična onome kada su šok izazvale cijene nafte 1973. godine, ali je sada problematika kompleksnija. Nijemci racionaliziraju toplu vodu, štede na grijanju otvorenih bazena, smanjuju broj upaljenih javnih rasvjetnih tijela, ministri preporučuju kraće tuširanje… U gradu Dippoldiswaldeu, u blizini češke granice, građani se mogu koristiti toplu vodu za tuširanje između 4-8 ujutro te 11-1 navečer. Vonovia – najveći iznajmljivač stanova i kuća u Njemačkoj – najavljuje da će grijanje noću ograničiti na 17 stepeni Celzijevih.

Predsjednik Njemačkog udruženja gradova poziva gradske uprave na gašenje javne rasvjete noću, kao i gašenje semafora, na zaustavljanje tople vode u javnim zgradama, muzejima i sportskim centrima, prestanak osvjetljivanja historijskih zgrada i turističkih atrakcija, povećanje temperature na klima uređajima itd.

U distriktu Lahn-Dill već nema tople vode u školama i 60 sala. Dusseldorf je kompletno zatvorio kompleks bazena Munster-Therme. Bolja situacija je u Berlinu gdje su ‘samo‘ isključili termostate na bazenima. Građani masovno kupuju peći na drva ili obnavljaju stare. Eksplodirala je prodaja ogrjevnog drva, peleta i ugljena. Velika je potražnja za kanisterima za gorivo.

U Njemačkoj se procjenjuje kako su troškovi energije za kućanstva s 4 člana porasla do 200 posto i to na 3.800 eura godišnje. No, najdramatičniji trošak donijet će racionalizacija potrošnja industrije te posljedično smanjivanje industrijskog outputa. Njemačka je dobro sređena država s visokim energetskim potrebama koja je najbolji primjer gdje može voditi energetski deficit čak i za članice EU s ogromnim financijskim rezervama.

S obzirom da se najveći poslovni mediji najviše fokusiraju na ekonomske i financijske problem zapadnih demokracija, ispod radara prolazi drama koja se razvija na tzv. tržištima u razvoju. Libanon i Šri Lanka već su prestali isplaćivati obveze vlasnicima nacionalnih obveznica.

Nedavno je artificijelno defaultirala i Rusija. Pitanje je koliko dugo finansiranje rata može izdržati Ukrajina, čak i uz pomoć Zapada.

Procjenjuje se kako je oko četvrtine hiljada milijardi dugova država u razvoju visokorizično te je vrlo izgledno kako će niz zemalja bankrotirati zbog rasta cijene refinanciranja dugova. Prema Bloomberg Economicsu visoke su šanse defaulta u Egiptu, Tunisu, Pakistanu, Gani, Salvadoru

Ukupno je 19 nacija u kojima živi više od 900 miliona ljudi u nekom stanju finansijskog stresa koji će rezultirati bankrotom odnosno prestankom plaćanja obaveza međunarodnim investitorima, te će veći dio njih sigurno izgubiti sposobnost plaćanja dugova. Ukupno je ugrožena petina (oko 17 posto) ukupnih dugova tržišta u nastajanju teških 1,4 hiljada milijardi dolara. Financijska kriza tržišta u razvoju povratno će utjecati na finansijske performanse zapadnih zemalja. Defaulti niza zemalja u razvoju produbit će ionako tešku ekonomsku-socijalnu situaciju njihovih kućanstava i biznisa. Oko četvrtine obveznica zemalja u razvoju, koje u pravilu nose prinose više od 10 posto, sada je pred defaultom, a ukupna vrijednost Bloomberg USD Aggregate Soverign indeksa potonula je od početka godine 20 posto, što je više nego cjelokupni gubitak u kriznoj 2008. godini.

Logično je očekivati nastavak urušavanje vrijednosti na zapadnim dioničkim tržištima, iako se tu procjene razlikuju. Dok Wall Street optimistično i dalje kolektivno očekuje 10-postoni rast zarada u S&P-u, Belkin report, primjerice, predviđa urušavanje od -48 posto, kao 2009. godine.

Opširnije pročitajte OVDJE.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,