Utorak, 29. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Ledenjak veći od Pariza odlomio se s Grenlanda zbog ‘vrućina’

Golem ledeni blok, veći od površine Pariza, odlomio se od najvećega arktičkog ledenjaka Nioghalvfjerdsfjordena na sjeveroistoku Grenlanda zbog, kako kažu naučnici, ubrzanog povećanja prosječnih temperatura u tome području.   

Ledeni blok koji se odlomio veličine je 113 kvadratnih kilometara, a satelitske snimke pokazuju da se počeo raspadati na manje dijelove.

“Svjedoci smo ubrzanog porasta prosječne temperature na ovome najvećem preostalom ledenom području, a ona je od 1980. porasla za tri stepena”, rekao je za AFP Jason Box, profesor glaciologije Geološkog zavoda Danske i Grenlanda (GEUS). 

  • “Naučnici su tokom 2019. i 2020. ondje uočili rekordno visoke ljetne temperature. koje bez sumnje pridonose ubrzanju globalnog porasta razine mora”, rekao je Box.

    Otapanje ledenog pokrova Grenlanda pridonijelo je porastu razine mora za 1,1 centimetar između 1992. i 2018. godine, rezultati su studije objavljene u decembru u naučnom časopisu Nature.

    Nedavno provedena studija engleskog sveučilišta Lincoln predviđa da bi otapanje leda na Grenlandu do 2100. godine moglo podići razinu mora za 10 do 12 centimetara.

    Ledenjak Nioghalvfjerdsfjorden dug je 80, a širok 20 kilometara i predstavlja plutajući završetak grenlandskoga sjeveroistočnog ledenog toka.

    U jednome se dijelu grana na dva dijela, od kojih se manji kreće prema sjeveru. Riječ je o glečeru Spalte, koji se odlomio te se pretvorio u mnoštvo ledenih santa. Led je već bio ozbiljno načet prošle godine, a tokom ovog ljeta visoke temperature ‘zadale su mu posljednji udarac’.

  • Jenny Turton, naučnica s njemačkog sveučilišta Friedrich-Alexander Erlangen iz Nuernberga također kaže da je povećanje prosječne temperature posljednjih godina ubrzalo otapanje ledenog pokrova.

    Ako se pozorno promotre satelitske snimke i analizira porast temperature zraka u tome području, mogu se opaziti velike površine otopljenog leda. Prisutnost vode u tekućem obliku problem je za ledene površine. Naime, ako voda prodre u pukotine, može se ubrzati nastanak novih, a na taj način slabi kompletna ledena površina, pojasnila je Turton.

    Profesor Box kaže da najveći grenlandski ledenjak i dalje posjeduje određenu stabilnost koju mu omogućuju otočići o koje se oslanja, ali uprkos tome ledena površina nastavlja se tanjiti.

    “To znači da će se ovaj ledenjak vjerovatno početi raspadati od središnjeg dijela svoje površine, što je jedinstven slučaj. To bi se moglo dogoditi za deset do 20 godina”, rekao je. (24sata.hr)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,