Najveći broj Hrvata zabrinut je zbog svoje plaće, rastuće inflacije i povećanog dolaska migranata, a pritom misle da je država za to najveći krivac.

Državnim institucijama, medijima, bankama i telekomima najmanje vjeruju, a najviše svojim frizerima, pedikerima i ugostiteljima. Svaki drugi Hrvat je pesimističan: misli da će situacija u sljedećim godinama biti gora nego što je sada, a u tome prednjače muškarci.

Pokazalo je to nedavno istraživanje Nulti kvadrant o stavovima, očekivanjima i strahovima hrvatskih građana na kraju 2023. Istraživanje je proveo Ipsos za komunikacijsku agenciju Val grupu na uzorku od 600 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina.

Inače, četvrto je ovo izdanje Nultog kvadranta o stavovima Hrvata, a rezultat je ove godine, kako navode, pokazao “najpesimističniji godišnji indeks optimizma otkako ga se mjeri”, piše Jutarnji list.

Konkretno, građane Hrvatske dominantno muče ekonomske brige. Čak 92 posto Hrvata kaže da su iskusili značajan porast svih cijena.

Dvije trećine (69 posto) njih kaže da su u ovoj godini iskusili pad kupovne moći. I to, zanimljivo, više pogađa građane srednjeg sloja s prihodima domaćinstva između 1329 i 2390 eura.

Više oko toga brinu se žene, ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom i nezaposleni. Žene su zabrinutije i oko ukupnog pada životnog standarda u društvu, kao i o padu kupovne moći. Ipak, većina se slaže kad ih se pita tko je krivac za to: polovica misli da je to država (53,7 posto), a petina da su to vanjske okolnosti, kao rat u Ukrajini (20,5 posto).

Kada Hrvati govore o svojim strahovima, u odnosu na uobičajene poput velikih ekonomskih i životnih odluka, pojavili su se i neki novi. Hrvati sada najviše strahuju od visokih cijena nekretnina, oluja, nevremena, potresa, bolesti te povećanog dolaska migranata.

Ukupno 70 posto građana, kaže istraživanje, primjećuje prisutnost sve većeg broja stranaca u svojoj zajednici – i to podjednako svi ispitanici bez obzira na dob i obrazovanje. Istovremeno, polovina njih smatra da su imigranti prijetnja hrvatskoj kulturi i načinu života, a njihov dolazak podržava tek 23,6 posto građana.

Građani Hrvatske najmanje su zadovoljni državnim institucijama i medijima. Samo ih 12 posto misli da državne službe rade dobar posao, kao i 18 posto za medije. Gotovo 50 posto građana zadovoljnije je privatnim zdravstvenim uslugama nego javnim (26 posto). Ne iznenađuje onda da bi četvrtina građana izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, i to u većoj mjeri mlađi, slabije obrazovani i siromašniji.

Hrvati su najzadovoljniji uslužnim djelatnostima, a njih skoro 60 posto kaže da su zadovoljni svojim frizerima, pedikerima, krojačima i slično.