Prije otprilike godinu dana, kada je Rusija gomilala svoju vojsku uzduž granice s Ukrajinom, mnogi stručnjaci i političari na Zapadu vjerovali su da će u slučaju invazije Kijev pasti za nekoliko dana.
Očito se s tim računalo i u Rusiji. Iako je ruska vojska u prvim danima rata napredovala do predgrađa ukrajinske prijestolnice, ukrajinska vojska je zaustavila i primorala na povlačenje.
Pogrešne procjene
Ruski predsjednik Vladimir Putin to ne priznaje direktno, i početkom decembra priprema svoju zemlju na dugi rat. Nekoliko očekivanja se nije ostvarilo nakon invazije februaru 2022. Mnogi su očekivali da će Rusija vrlo brzo eliminirati ukrajinske avionske snage i protuzračnu obranu i tako preuzeti potpunu kontrolu nad zračnim prostorom, piše Deutsche Welle
Razlog za ovu pretpostavku su možda iskustva u istočnoj Ukrajini: 2014. kada je izbio rat u Donbasu, i Rusija negirala svoju umiješanost, Ukrajina je u prvih nekoliko mjeseci izgubila mnogo aviona i helikoptera i više nije koristila svoje preostale letjelice. Ukrajinsko zrakoplovstvo je bilo praktično eliminirano. Sasvim drugačije je od invazije u februaru.
Izvještaj Ministarstva odbrane u Moskvi od 28. februara, prema kojem Rusija ima kontrolu nad zračnim prostorom cijele Ukrajine, pokazalo se pogrešnim. Tačno je da rusko zrakoplovstvo po brojnosti i tehnologiji očito nadmašuje ukrajinsko, ali usprkos brojnim raketnim napadima na vojne aerodrome i borbenom djelovanju na frontu, Ukrajina i dalje ima netaknute borbene zrakoplove i helikoptere. Protuzračna odbrana je također sve jača. Prema ukrajinskim izvorima, Rusija je od početka rata izgubila stotine zrakoplova i helikoptera. Ova informacija se ne može neovisno potvrditi, no i zapadne tajne službe također ukazuju na velike gubitke u ruskom zrakoplovstvu. Ono djeluje ograničeno, na crti ratišta, i više se ne upušta u akcije duboko u unutrašnjost.
Umjesto toga, Rusija sve više koristi bespilotne letjelice i rakete, koje ukrajinska protuzračna odbrana sve efikasnije presreće. Sve to Kijev duguje pomoći Zapada.
Gubitnik – Crnomorska flota
Na moru je Rusija ist tako očito superiornija od Ukrajine. Moskva je 2021. dva puta vježbala iskrcavanje trupa na anektiranom Krimu. To je izazvalo bojazan da će Rusija započeti ofenzivu u smjeru Odese i na obalu iskrcati velik broj vojnika trupe uključujući oklopne transportere. To se do sada nije dogodilo i u stručnim krugovima se trenutno s tim ne računa.
„Amfibijsko iskrcavanje je vrlo rizično”, rekao je za DW britanski stručnjak Marc de Vore sa Sveučilišta St Andrews.
„To zahtjeva jasnu superiornost sredstava koje stoje na raspolaganju“.
Očito da je Rusija tražila mogućnosti za iskrcavanje i nije našla ništa prikladno, nikakvu „nezaštićenu plažu”. Na početku invazije Rusija je gomilala ratne brodove kod Odese. U to vrijeme ruske trupe su uspjele zauzeti mali ali strateški važan Zmijski otok jugozapadno od Odese. Ali krajem juna, ciljanim artiljerijskim napadima, Ukrajina je uspjela odavdje istjerati rusku vojsku. Ruska Crnomorska flota se do sada pokazala kao jedan od najvećih gubitnika rata. Njen glavni brod, raketna krstarica Moskva, oštećena je ukrajinskim projektilima u travnju, i kasnije je potonula. U martu je desantni brod Saratov pogođen raketom u luci Berdjansk na Azovskom moru i tamo potonuo.
Rezultat: ratni brodovi Crnomorske flote drže se na većoj udaljenosti od obale koju kontrolira Kijev. Rusi više nisu sigurni ni u bazi u Sevastopolju. Ukrajina je dronovima napala i stožer i brodove. Međutim, Crnomorska flota nije van stroja. Njeni brodovi nastavljaju napadati Ukrajinu krstarećim projektilima – sa sigurne udaljenosti. Rusija je napustila pomorsku blokadu ukrajinskih luka. Službeno se to čini kako bi se omogućio dogovor o izvozu žitarica uz posredovanje Turske i UN. Nakon napada na ruske ratne brodove krajem listopada, Moskva se povukla iz sporazuma – a zatim se vratila.
Prema Moskvi, Kijev je dao „jamstva” da Crnomorska flota neće biti napadnuta iz određenog „koridora”. Jaka kibernetička odbrana zahvaljujući pomoći Zapada I na kraju, prije invazije se strahovalo da će Rusija paralizirati Ukrajinu masovnim hakerskim napadima – jer je Ukrajina godinama bila izložena upravo takvom djelovanju neprijatelja. Kratko uoči ruske invazije, 15. februara, došlo je do žestokog hakerskog napada, koji je odgovorni ukrajinski ministar Mihajlo Fedoriv opisao kao „najveći DDoS napad u povijesti Ukrajine”.
DDoS napadi su umjetni zahtjevi na internetu koji preopterećuju servere žrtve. Pogođeno je nekoliko banaka i Ministarstvo odbrane. A dan prije invazije bilo je hakerskih napada na vladine strukture i parlament koji se također pripisuju Rusiji. Ali izgleda je Kijev bio dobro pripremljen. I nakon toga je bilo hakerskih napada, ali za razliku od prethodnih godina, oni su bili manje uspješni. U svakom slučaju, dijelovi kritične infrastrukture, kao što je električna mreža, nisu narušeni hakerskim nego raketnim napadima.
I u ovom slučaju se isplatilo što je Zapad godinama pomagao Ukrajini da ojača svoju kibernetičku odbranu. Na primjer, nekoliko dana prije invazije, EU je na zahtjev Ukrajine stavila toj zemlji na raspolaganje svoj Cyber Rapid Response Team (CRRT). Trenutno se čini da digitalni rat koji se pripisuje Rusiji posustaje, baš kao i na bojnom polju. Zapadni stručnjaci, međutim, očekuju sve više hakerskih napada u zimskim mjesecima.
